Ekonomija i stanje društva

Svetlana Cenić

emitirano 01.02.2020.

Aida Jokanović

novinarka

Svetlana Cenić

ekonomista

Aida Jokanović

U percepcijama pridruživanja euroatlantskim integracijama razmatramo stanje društva i spremnost za reforme u polju ekonomije. Najbolji sagovornik na ovu temu je ekonomista Svetlana Cenić. Svetlana, hvala što ste ponovo sa nama.

Svetlana Cenić

Hvala na pozivu, ponovo.

Aida Jokanović

Ima jedna frapantna informacija, tj. meni je bila frapantna. U izvještaju Evropske razvojne banke kažu da nam trebaju dva vijeka, ponovit ću - dva vijeka da dostignemo Evropu u ekonomskom razvoju. Da li mi uopšte imamo ekonomsku strategiju, koncept, strategiju razvoja i neophodnih reformi ili smo zemlja ličnih interesa koja funkcioniše po principu 'svako svome'?

Svetlana Cenić

Ovdje se vlast i ne trudi da pomogne privredi, nego da pomogne sebi na prvom mjestu, pa ako privreda nešto dobije, dobro je. Tačno je to sa dva vijeka. Ima u ekonomiji jedan magični broj - 72 i kako se izračunava za koje vrijeme će, recimo, Bosna i Hercegovina udvostručiti svoj BDP, što znači i BDP po glavi stanovnika. Ako ostane rast 3%, a nije više čak ni bijednih 3%, onda nam trebaju 24 godine kako bismo udvostručili BDP i možda dostigli ono što se sada zove nivo srednje razvijenosti, a to je nekih 10.000 dolara po glavi stanovnika. Kod nas rast, također, ne znači razvoj, jer i sa tih jadnih 3%, ako ih dostignemo, taj rast se ne koristi za razvoj. Opet imamo povećanje javne potrošnje, neproduktivne stvari itd. Trideset posto dohotka, poredeći se sa prosjekom Evropske unije, ima Bosna i Hercegovina. U isto vrijeme svijet raste. Tri posto za Njemačku nije isto što je 3% za Bosnu i Hercegovinu. A da li imamo strategiju? Pa, ja ću podsjetiti da se, recimo, 2010. godine pisalo ono što sam ja nazvala rikverc strategija razvoja, što će reći strategija za period od 2008. do 2012. godine, a piše se 2010. godine. Paradoks je da je Bosna i Hercegovina zemlja sa najvećim brojem strategija po glavi stanovnika. Svaka opština, mjesna zajednica, kanton, trgovina, proizvodnja - to kada vlada prave - ima neku strategiju razvoja koja završi tako što je niko ne pročita, negdje je u fioci. Ali postoji strategija. Neko je dobio pare - počesto se tako peru pare ili se pare daju ispod žita kroz strategije tokom izbora i izbornih kampanja, pa da bi nekoga platili, najelegantnije je da ga angažuju da piše neku strategiju. Kakvu strategiju? Mi nemamo pojma. Ne zna Bosna i Hercegovina kuda ide. Postoji neko glupo takmičenje koji je entitet bolji, koje nema nikakvu svrhu. A ono u čemu smo savršeno uspješni, to je siromaštvo, jer smo među pet najbjednijih zemalja i prva zemlja po odlasku stanovništva. To sve govori kakve su nam strategije.

Aida Jokanović

Kad smo već kod odlaska - može li nam dijaspora pomoći? To Vas pitam zato što USAID i Svjetska banka na globalnom nivou promovišu tzv. ekonomiju dijaspore. Može li se to primijeniti na Bosnu i Hercegovinu?

Svetlana Cenić

Ima nekih svijetlih primjera. Ja pozdravljam te svijetle primjere. Ali ima i ono drugo. Zna taj svijet koji je otišao zašto je otišao i od koga je otišao. Isti vladaju kao onda kada su oni otišli. Prema tome, sad samo postavljam pitanje: ko će da ode ponovo mečki na rupu, odnosno da ode onome od koga je otišao, jer nije mogao da riješi egzistencijalna pitanja. Politički je košmar, potpuni je mrak. Kako privući te ljude da se vrate i da gledaju iste, apsolutno iste likove. To malo teško ide, mada kažem da ima i svijetlih primjera. Divno bi bilo da se taj svijet vrati sa svojim znanjem na prvom mjestu jer bez tog znanja neće biti ni imanja. Ali čime ubijediti ljude koji s druge strane državne ogradice gledaju kolone koje se kreću u istom tom pravcu u kojem su oni otišli. A s druge strane, vide iste ljude na sceni toliko godina. Kako sada reći: vi ako dođete, to će sve biti drugačije?

Aida Jokanović

Da li to znači da tvrdite da bi se potencijalna redistribucija tih finansijskih sredstava iz dijaspore odvijala opet po tom nekom etno-administrativno-nacionalnom ključu?

Svetlana Cenić

Oni se sreću sa apsolutno istim problemima, što će reći politička nestabilnost, odsustvo tračnica, kolosijeka, bilo čega. Zapaljiva retorika, prijetnja ratom kad god ponestane para, pretvaranje socijalnog nezadovoljstva u prijetnju ratom, ucjene, korupcija koja je svakim danom sve veća. Da i zanemarimo te nacionalne torove, da zanemarimo to da svako hoće da ima svoju teritoriju, da sve to stavimo postrani, šta ćemo s ovim? U koju to političku stabilnost se vraćaju? Jer i kad završe prestižne fakultete u svijetu - onda dođe neka komisija da im sve to nostrifikuje, pri tom im uzme i pare za nostrifikaciju, a ne za prepoznavanje diplome, kako bi trebalo. Tako taj skup mozgova sa xy fakulteta ili možda sa one škole iz Širokog Brijega, razmatra validnost nečije diplome sa prestižnog univerziteta. S tim se sretala sva ta omladina koja je otišla i završila studije vani.

Aida Jokanović

Ostat ćemo još malo na temi masovnog iseljavanja. U principu nije uvijek isključivo ekonomske prirode nego tu ima nečeg mnogo intimnijeg. Čini mi se da je to prvenstveno želja za boljim i normalnim životom. Da li je moguće rješenje u cijeloj ovoj priči okrenuti percepciju? Možda da reforme ne idu sa vrha nego da idu npr. od lokalne samouprave?

Svetlana Cenić

U svakoj normalnoj zemlji, u svakoj normalnoj demokratiji su država i opština temelj demokratskih prava. Država da vas štiti i da onaj pasoš koji nosite znači da ćete biti zaštićeni, da neko stoji iza vas gdje god da odete i gdje god da boravite u tom momentu. Država je ta koja vam garantuje ljudska prava i slobode. Opština je mjesto gdje ostvarujete neposredna demokratska prava i ono što se direktno tiče vaše porodice, da li je to vrtić, škola, bolnica - sve se dešava na terenu opštine. Primjetno je zadnjih godina da su se i ambasadori koji ovdje borave umorili od priče - jer uvijek nailaze na iste prepreke. Od priče sa državom, kantonima i entitetima. Počeli su da posjećuju opštine. Kažu da im je tamo najlakše provesti projekat. Možda će načelnik, opštinski činovnici i odbori nešto riještiti. Ali - sad dođemo to tog 'ali' - ako je neki projekat koji je izuzetno zanimljiv - sve zavisi kakav je načelnik, možda on mora da pita svog šefa partije da li će to podrivati naše nacionalno biće, temelje, osnove. Da ne ironišem dalje. Zatim se dolazi do pitanja koliko ko tu treba da bude dobar. Ja slušam priče svih tih stranih organizacija koje rade sa opštinskim organima i oni kažu da im je lakše da rade sa opštinama. Ali ja bih to vratila na priču s početka - tj. to je zato što su tu neposredna demokratska prava. Ja već godinama govorim da, što se tiče kantona i entiteta kao srednjeg nivoa vlasti, kada bi to propalo, niko na svijetu se ne bi osvrnuo. Ali, kada bi propala država, bogami, mnogi bi se osvrnuli. I ono što se ne bi dozvolilo to je propast opštine zbog tih neposrednih demokratskih prava.

Aida Jokanović

I kao da stvari nisu dovoljno komplikovane, pojavljuju se i pojavljivat će se inicijative koje mogu dati i druge formate pridruživanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji - dakle, da malo izađemo iz okvira Bosne i Hercegovine - i načine regionalnog uvezivanja. Šta Vi mislite o tome?

Svetlana Cenić

Ja sam u svakom slučaju za ragionalno uvezivanje jer smo prirodno oslonjeni jedni na druge – bili, a trebalo bi da i danas jesmo. Trebalo bi da nas to jača, povezuje. Najcrnje je ratovati sa susjedom. To su najveći gubici, tamo gdje postoji ekonomska zavisnost jednih od drugih. A onda ćete Vi doći do onog pitanja o 'malom Šengenu'. Divna je regionalna saradnja, ali ja kod 'malog Šengena' imam nekoliko pitanja koje ne mogu da ne pitam. Hoće li to značiti u nekom dužem roku dominaciju Srbije? Šta ćemo sa Kosovom? Evo slušam jednu političku partiju iz Republike Srpske koja je, zaboga, protiv toga da se radi vizna liberalizacija sa Kosovom. Zbog čega? Kosovo je isto dio te regije. Zbog čega zabraniti ljudima da dođu do svojih dokumenata? Zbog čega zabraniti putovanje ljudima, a tražiti da roba i pare idu? Ima i drugih pitanja. Kako će ići proces prepoznavanja diploma? To mi i nije neko pitanje. To bi se i dalo riješiti. Odlično, imali bismo brži protok kapitala, roba - a šta ćemo sa migrantima? Šta ćemo sa njima? Mi smo pokazali sada da smo relativno brzo zaboravili nesreću kada smo i sami hodali bez ičega u rukama, u kolonama. Sad se tako s visine ponašamo. Mjerimo krvna zrnca i tim migrantima. Da li su oni otišli iz ovih ili onih razloga. Ima i tu svega, kao što je i među nama bilo svega. Zna to svijet jako dobro. Ali da li će propusnost granica značiti da ćemo mi biti ta zemlja u koju će se apsolutno sve sjuriti bez ikakvog rješenja. Evo zima će. Strašna zima, a mi još uvijek nemamo rješenje. A oni pristižu svakog dana. Srbija više nema taj problem. Ko ima? Pa, Bosna i Hercegovina. Druge zemlje u susjedstvu nemaju. Crna Gora se već izjasnila da to nju ne interesuje, odnosno da državu to ne interesuje, da to ne može biti nadomjestak niti zamjena Evropskoj uniji. Slažem se s tim. To nije Evropska unija. To je regionalna saradnja. Znači, hoćemo li to napraviti nešto krnje, jer kad dođe pitanje Kosova, opet ćemo za vratove. Crna Gora neće, pa ćemo preskakati do Sjeverne Makedonije, pa ćemo vidjeti šta Srbija kaže kada preskačemo do Sjeverne Makedonije. Mislim da bi trebalo riješiti mnogo tih pitanja da bismo došli do istinske saradnje. Privreda će sarađivati i mimo država koje samo deklarativno pričaju o saradnji. Privreda nastavlja da sarađuje i sarađivat će. Ko će joj olakšati taj rad zbog svog interesa - jer to je u interesu i vlasti da to olakša - to je sad pitanje koje bih voljela da prvo podastru, a ne da idemo tek tako i kažemo da je nešto divno, a ne riješimo ova pitanja. Znamo šta nam se dešavalo kad nešto ne riješimo pa se onda poslije pitamo šta ćemo sad.

Aida Jokanović

Da, preskačemo gradivo. Ispada da je danas Balkan bitan i za Rusiju, za Tursku, arapske zemlje, pa i za Peking. Ta ekonomska geografija nas uči da su lokacija i aglomeracija veoma važni u interesima tih zemalja za Balkan. Šta kažete na to?

Svetlana Cenić

Naravno da jeste. Mi smo uvijek bili čvorište, na raskrsnici i uvijek je kod nas postojala kletva, regionalna kletva: 'Dabogda ti kuća bila na raskrsnici.' Nas su sve kletve pogodile pa i ono 'Dabogda živio u uzbudljivim vremenima'. Sve je moguće. Za Tursku smo jako bitni, da se razumijemo. Da ne kažem koja je veza: zrak, nebo, avioni, protok, vazdušni saobraćaj, put ka Evropi. Za Kinu također - put svile i ovo što je sada 'Road and Belt Initiative'. Lakše je tuda ići nego ići morem i zaskakati gdje i kuda. Jesmo svima bitni. Rusiji smo bitni, a još im je draže što smo daleko, a bitni smo, da može tako iz daljine da brani neke svoje interese jer ni Rusija, kao ni ostale zemlje, nikome nisu prijatelji. Oni su samo interesni prijatelji i to se uvijek pokazuje. Nemojte zaboraviti da je Turska i u vrijeme rata, dok su i Bošnjaci ovdje ginuli, održavala savršeno dobre odnose sa Beogradom. Kasnije je došlo do male krize kad su prerano priznali Kosovo, ali se to uvijek izglađivalo. Turska ima ovdje, za razliku od ostalog svijeta, konstantnu politiku, konstantne interese. Rusija također uvijek ima jednake interese koje mi ne želimo da vidimo, samo se dešava da neki partneri od američkih postanu ruski. To mi gledamo stalno. Ono što mene najviše boli je da smo mi sami sebi najmanje bitni i ono što me također strašno boli je što naša spoljna politika vodi uvijek negdje drugdje, a ne u ovu zemlju. I svi ovi igrači koje ste naveli više vode našu spoljnu politiku i igrače na našoj sceni, nego što su ti igrači okrenuti svojoj zemlji i vode politiku u interesu vlastite države. Stalno slušamo: Ako to Srbija uradi, onda ćemo mi uraditi to. Ako je Turska to rekla, onda ćemo uraditi to. Ako je Rusija to rekla, onda ćemo mi itd. To je strašno - da mi sami sebi nismo važni, a drugima na neki način interesno jesmo.

Aida Jokanović

Šta Vi predviđate, Svetlana - da li će Bosna i Hercegovina ući u Evropsku uniju i NATO i da li bi taj NATO kišobran dao neku sigurnost investicijama u Bosni i Hercegovini i generalno ekonomiji Bosne i Hercegovine?

Svetlana Cenić

Skeptična sam da ćemo brzo u Evropsku uniju, a što se tiče vojne integracije, valjda će neko biti pametan da odvaže šta je u interesu države, naroda, bezbjednosti, manjeg troška i većeg standarda.

Aida Jokanović

Valjda će. Hvala Vam mnogo, Svetlana.

Svetlana Cenić

Hvala i Vama.