×

b-1-2-1-2-4

Rezultati

U 2018. godini, Državne agencije za istrage i zaštitu je provela ukupno 168 istraga u vezi sa finansijskim kriminalom i korupcijom, od kojih je 90 okončano. Nadležnim tužilaštvima je podnijeto 19 prijava protiv 115 lica (108 fizičkih i 7 pravnih lica) i 7 dopunjenih izvještaja protiv 33 lica (31 fizičko i 2 pravna lica). Trendovi u proteklim godinama pokazuju da je pokrenut i okončan samo ograničen broj istraga.

U istom periodu, podignute su ukupno 284 optužnice u cijeloj zemlji, uz smanjenje od 6,5% u odnosu na 2017. godinu, dok je broj osuđujućih presuda bio 164, od kojih su većina uslovne kazne. Ovaj trend pokazuje da je broj pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije vrlo mali. Na osnovu kriterijuma koje je VSTV usvojio za utvrđivanje predmeta korupcije na visokom nivou, 2017. godine su osuđene 2 osobe. Nijedna pravosnažna presuda u predmetima korupcije na visokom nivou nije zabilježena 2018. godine. Sporazumi o priznanju krivice su česti i sankcije blage zbog česte primjene olakšavajućih okolnosti, uz zatvorske kazne koje su često uslovne ili čak pretvorene u novčane kazne. Većina osuđujućih presuda je izrečena zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.

Potrebni su dalji napori na postizanju rezultata o proaktivnim istragama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama za korupciju, posebno u predmetima korupcije na visokom nivou, koji nanose velike štete javnim fondovima. Djelotvorne sankcije su takođe neophodne kao sredstvo prevencije. Revizorski izvještaji i izvještaji poreske uprave moraju se u borbi protiv korupcije koristiti na sistematičan i proaktivan način. Finansijske istrage u slučajevima korupcije se ne pokreću sistematski, a koncept treba dalje uskladiti sa standardima Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF). Agencije za provođenje zakona moraju uživati operativnu samostalnost, te biti oslobođene neprimjerenog političkog uplitanja kako bi u istraživanju navoda o korupciji djelovale efikasno i nepristrano.

Ne postoji sistem za provjeru finansiranja političkih stranaka niti izbornih kampanja.

U oblasti sukoba interesa, komisija na državnom nivou u protekloj godini nije donijela nijednu odluku.

Što se tiče zaštite zviždača, APIK je u 2017. i 2018. godini odobrio administrativnu zaštitu u po dva slučaja.

Što se tiče imovinskih kartona, broj javnih zvaničnika na državnom nivou koji su obavezni da dostave svoje finansijske izvještaje Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa je 585. Godine 2018. podneseno je 350 finansijskih izvještaja. Preostali zvaničnici nisu dostavili svoje finansijske izvještaje. Provjerena su 346 izvještaja, ali nisu izrečene sankcije. U 2017. godini, za 162 dostavljena i provjerena financijska izvještaja, Komisija je izrekla 8 sankcija. Pravila o sukobu interesa ne primjenjuju se u Federaciji BiH i Brčko Distriktu.

Imovinski kartoni izabranih zvaničnika dostupni su javnosti putem zvanične internet stranice Centralne izborne komisije, koja nema obavezu da provjerava njihovu tačnost.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi / dostigla je određeni nivo pripremljenosti u borbi protiv korupcije. Svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti, što direktno utiče na svakodnevni život građana, posebno u oblasti zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki. Za aktivno unapređenje integriteta i borbu protiv korupcije potrebna je čvrsta politička opredijeljenost.

Zemlja je generalno uspostavila institucionalni, pravni i strateški okvir za borbu protiv korupcije. Međutim, još uvijek postoje značajni nedostaci. Nedovoljna usklađenost entitetskih krivičnih zakona ozbiljno podriva politiku borbe protiv korupcije. Rascjepkanost strategija i akcionih planova na različitim nivoima vlasti umanjuje njihovo efikasno provođenje. Strateški dokumenti za borbu protiv korupcije moraju se bolje uskladiti u cijeloj zemlji. Mora se osigurati adekvatno finansiranje. Poboljšana koordinacija i saradnja koja uključuje sve nivoe vlasti je preduslov za efikasnije suzbijanje korupcije. Tijela za prevenciju korupcije na svim nivoima vlasti moraju biti stalne, nezavisne institucije sa jasnim i ambicioznim mandatom i odgovarajućim resursima. APIK, kao koordinaciono tijelo za prevenciju korupcije, treba da preuzme proaktivniju ulogu, posebno na podizanju svijesti građana o prevenciji korupcije i postupanju po njihovim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja. Zakonodavstvo o sukobu interesa na svim nivoima treba uskladiti sa preporukama GRECO-a i međunarodnim standardima. Potrebno je ojačati kapacitete za provođenje zakona. U cjelini gledano, korupcija je široko rasprostranjena i dalje predstavlja razlog za zabrinutost. Za efikasno rješavanje problema korupcije potrebna je snažna politička volja, kao i snažan odgovor krivičnopravnog sistema na korupciju na visokom nivou. U narednoj godini, Bosna i Hercegovina stoga treba da:

  • osigura provođenje strategija i akcionih planova za borbu protiv korupcije, posebno kroz obezbjeđivanje odgovarajućih resursa i uspostavljanje mehanizama za praćenje;
  • osigura efikasno funkcionisanje i međusobnu koordinaciju organa za prevenciju korupcije i sa Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK);
  • pokaže napredak u postizanju rezultata u suzbijanju i prevenciji korupcije, posebno uvođenjem djelotvornih sankcija koje imaju i preventivni efekat, uključujući oduzimanje protivpravno stečene imovinske koristi