×

b-1-2-1-1-9

Procesuiranje ratnih zločina pred domaćim pravosuđem

Broj neriješenih predmeta ratnih zločina smanjen je u kontekstu provođenja Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina usvojene 2008. godine. Od procijenjenog broja od 1502 predmeta ratnih zločina u decembru 2008. godine, na kraju 2018. godine ukupan broj najsloženijih predmeta smanjen je za 409 od 693 (-59%), a broj manje složenih predmeta je smanjen za 602 od 809 (-74,5%). Međutim, cilj da se najsloženiji predmeti riješe do kraja 2015. godine nije ostvaren. Kapaciteti sudova i tužilaštava širom zemlje ojačani su kroz značajnu podršku EU. Stopa osuđujućih presuda u posljednjih nekoliko godina u entitetima i Brčko Distriktu je preko 60%, dok je na državnom nivou 40%. U posljednjih pet godina, tužilaštva na entitetskom nivou su smanjila broj neriješenih predmeta za 62%, a Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je zaostatak smanjilo za 28%. Uspostavljeno je Nadzorno tijelo za praćenje provođenja Državne strategije. Nadzorno tijelo je formirano odlukom Vijeća ministara i sačinjavaju ga predstavnici ministarstava pravde i finansija sa svih nivoa vlasti, te VSTV-a. Mandat i kapaciteti ovog tijela su slabi. Najveća slabost nadzornog tijela je neobvezujuća priroda njegovih odluka. Ono ne može izdavati upute organima vlasti, niti zahtijevati odgovornost za tužioce ili sudije koji ne poštuju rokove ili utvrđene parametre za procesuiranje ratnih zločina. Regionalna saradnja u oblasti procesuiranja ratnih zločina u velikoj mjeri je nedjelotvorna.

(Vidi dio C. Obaveze koje proizlaze iz procesa stabilizacije i pridruživanja - Regionalna pitanja i međunarodne obaveze)

Posljednjih godina došlo je do povećanja broja potvrđenih optužnica u predmetima ratnih zločina koji uključuju seksualno nasilje. Napori u ovoj oblasti moraju se dalje nastaviti. Podrška žrtvama i svjedocima na sudovima je dodatno unaprijeđena, a sudska policija ima formalno ovlaštenje da osigura zaštitu u oba entiteta. Međutim, njena dugoročna održivost i dalje je povezana sa garancijom za nastavak finansiranja iz domaćih izvora.

Vijeće ministara treba da usvoji revidiranu Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina. Ovaj dokument ima za cilj postavljanje novih vremenskih rokova za okončanje svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine, uključujući oko 340 složenih predmeta od ukupno 693 neriješena predmeta; definisanje novih kriterijuma za utvrđivanje složenosti predmeta i njihove raspodjele između nivoa vlasti; poboljšanje usklađenosti sudske prakse; povećanje ljudskih resursa; i jačanje nadzora nad provođenjem Državne strategije od strane Nadzornog tijela.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi / dostigla je određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa. Ustavni i zakonski okvir koji uređuje pravosuđe je nepotpun i ne pruža dovoljne garancije nezavisnosti, odgovornosti i efikasnosti. Zakon o VSTV-u treba revidirati kako bi se bolje regulisala imenovanja i ocjenjivanje rada nosilaca pravosudnih funkcija i disciplinski postupci protiv njih, te osigurali odgovarajući pravni lijekovi protiv konačnih odluka VSTV-a, u skladu sa evropskim standardima. Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost. U cilju jačanja garancija nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva, između ostalog i od svih oblika politizacije i pritisaka, VSTV i pravosudni sistem na državnom nivou treba da imaju eksplicitan ustavni status. S obzirom na pluralitet pravnih sistema u zemlji, Bosna i Hercegovina mora uspostaviti sudsko tijelo koje će osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse, uz potpuno osiguranje principa nezavisnosti svih sudija. Za djelotvorno provođenje Strategije za reformu sektora pravde i smanjenje broja neriješenih predmeta ratnih zločina potrebna je politička volja i adekvatni kapaciteti. Potrebni su dalji napori na poboljšanju funkcionisanje pravosuđa, posebno u pogledu nepristrasnosti i efikasnosti, nadogradnjom postojećeg sistema za automatsko upravljanja predmetima i reformom zakona o izvršnom postupku kako bi se sudovi oslobodili tereta nespornih građanskih i privrednih potraživanja. Početnu obuku i stručno usavršavanje treba značajno poboljšati, uključujući i uspostavljanje funkcionalnog sistema mentorstva.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba da:

  • usvoji revidirani Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima; provede mjere u oblasti krivičnog postupka navedene u akcionom planu VSTV-a; dosljedno primjenjuje i unaprijedi pravila o imenovanju, ocjenjivanju rada, integritetu i edukaciji sudija i tužilaca;
  • usvoji revidiranu Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina;
  • revidira zakone o izvršnom postupku u entitetima i Distriktu Brčko, posebno u cilju smanjenja broja neriješenih predmeta vezanih za komunalne usluge oslobađajući sudove tereta nespornih potraživanja.