×

d-31

Poglavlje 31: Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika

Države članice moraju biti u stanju da vode politički dijalog u okvirima vanjske, sigurnosne i odbrambene politike EU, da usklade svoje djelovanje sa izjavama EU, da učestvuju u aktivnostima EU, te da primjenjuju dogovorene sankcije i restriktivne mjere.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Bosna i Hercegovina treba da ojača saradnju sa EU u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i terorizma, preduzimajući korake za pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima i realizacijom obaveza u ovim područjima. Regionalna saradnja i razvoj dobrosusjedskih odnosa, saradnja u područjima koje pokriva zajednička vanjska i sigurnosna politika EU (ZVSP), kao i puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju predstavljaju bitne elemente sporazuma.

U skladu sa ustavnim i pravnim okvirom, nadležnosti za vanjsku, sigurnosnu i odbrambenu politiku su isključivo na državnom nivou. Na državnom nivou Predsjedništvo je odgovorno za vođenje vanjske politike i zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim institucijama i organizacijama, pregovaranje, raskidanje i, uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratifikovanje ugovora. Ministarstvo vanjskih poslova je nadležno za vođenje vanjske politike kako je utvrdilo Predsjedništvo. Predsjedništvo ima vrhovno zapovjedništvo i kontrolu nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, dok se lanac zapovijedanja i kontrole nastavlja prema ministru odbrane i načelniku Zajedničkog stožera Oružanih snaga. Ministarstvo odbrane odgovorno je za cjelokupnu strategiju i politiku odbrambenog sistema, te za osiguravanje provođenja zakonodavstva u području odbrane. Zajednički stožer Oružanih snaga Bosne I Hercegovine nadležan je za planiranje, organizovanje i izvršenje naloga i zapovijesti Ministarstva odbrane.

Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 - 2023. čine četiri stuba: sigurnost i stabilnost, ekonomski prosperitet, zaštita interesa građana BiH u inostranstvu i međunarodna pravna saradnja, te promovisanje zemlje u svijetu. Glavni strateški ciljevi i prioriteti su: punopravno članstvo u EU, aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, borba protiv terorizma, saradnja na regionalnom nivou, te bilateralna i multilateralna saradnja. U isto vrijeme, na realizaciju ciljeva Strategije vanjske politike zemlje utiču vrlo često različiti stavovi tri člana Predsjedništva.

Upravne strukture u području vanjske, sigurnosne i odbrambene politike uglavnom su adekvatne, ali će biti potrebno njihovo dalje jačanje. To uključuje potrebu da se u Ministarstvu vanjskih poslova imenuju osobe zadužene za obavljanje funkcija „političkog direktora“ i „evropskog dopisnika“, te da se osigura odgovarajuća obuka diplomatskog osoblja. Diplomatsko-konzularna služba sastoji se od 44 ambasade, 6 misija i 6 opštih konzulata. U Ministarstvu vanjskih poslova, u njegovom sjedištu kao i u diplomatskim i konzularnim misijama, postoji ukupno 658 radnih mjesta na kojima trenutno radi 550 osoba. Propisi i prakse koje se primjenjuju u procesu imenovanja diplomatske i konzularne mreže Bosne i Hercegovine negativno utiču na kapacitet Ministarstva vanjskih poslova da djelotvorno izvršava svoje zadatke, što će na kraju negativno uticati na realizaciju ukupnih vanjskopolitičkih ciljeva zemlje.

Bosna i Hercegovina je uspostavila intenzivan politički dijalog sa državama članicama EU kao i sa susjednim državama u okviru regionalnih inicijativa. Odnosi između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja su generalno dobri. Istovremeno, postoji niz otvorenih pitanja, posebno kada su pitanju Hrvatska i Srbija sa kojima je potrebno riješiti pitanje granica. Bosna i Hercegovina je potpisala sporazume o saradnji u procesu evropskih integracija sa Crnom Gorom, Srbijom, Hrvatskom i Sjevernom Makedonijom. Bosna i Hercegovina ima uglavnom konstruktivnu ulogu u regionalnoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi i aktivno učestvuje u inicijativama kao što su šest novih inicijativa za Zapadni Balkan, proces Brdo-Brijuni, CEFTA proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi i Centralno-evropska inicijativa. Bosna i Hercegovina ne priznaje Kosovo kao nezavisnu državu i u tom smislu zadržava vrlo strog vizni režim. Ministarstvo vanjskih poslova izdaje pojedinačne kratkoročne vize za građane Kosova koji posjeduju poziv stranih diplomatskih misija ili međunarodnih organizacija akreditovanih u Bosni i Hercegovini, ili dolaze u humanitarne posjete.

Bosna i Hercegovina je izrazila svoju opredijeljenost za ciljeve vanjske i sigurnosne politike EU navedene u Globalnoj strategiji iz juna 2016. godine i spremna je da doprinese realizaciji strategije u skladu sa svojim kapacitetima. Zemlja je izrazila spremnost da djeluje regionalno i da bude pouzdan partner EU. Od početka 2008. godine do kraja 2018. godine, Bosna i Hercegovina je izvršila usklađivanje sa 541 relevantnom izjavom EU i odlukama Vijeća od ukupno 809, što predstavlja prosječnu stopu usklađivanja od 67%. Od početka marta 2018. godine do kraja februara 2019. godine, Bosna i Hercegovina se uskladila sa 60 od 86 relevantnih izjava Visokog predstavnika u ime EU i odluka Vijeća što predstavlja stopu usklađivanja od oko 70%.

Bosna i Hercegovina se nije uskladila sa izjavama Visokog predstavnika u ime EU i odlukama Vijeća koje se odnose na Rusku Federaciju. Bosna i Hercegovina se obavezala da će nastaviti da postepeno usklađuje svoju vanjsku politiku sa ZVSP-om, te da će u većoj mjeri da usklađuje svoje stavove sa stavovima EU o međunarodnim pitanjima, kao što to nalažu obaveze iz članstva u EU.

Bosna i Hercegovina je 2002. godine ratifikovala Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda. Nije bilo slučajeva gdje se zahtijevala saradnja sa Međunarodnim krivičnim sudom. Zemlja je u januaru 2017. godine pokrenula usvajanje nacrta osnove za pristupanje Bosne i Hercegovine amandmanima na Rimski statut Međunarodnog krivičnog suda, ali taj proces još nije završen. Ovi amandmani odnose se na ratne zločine, posebno u vezi korištenja posebnih otrova, gasova, posebnih metaka, kao i na uključivanje krivičnog djela agresije. Takođe, Bosna i Hercegovina još uvijek ima bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o imunitetu, kojim se američki državljani izuzimaju od nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda. Na taj način, Bosna i Hercegovina ne poštuje zajedničke stavove EU o integritetu Rimskog statuta kao ni ključne principe EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu. Zemlja treba da postigne usklađenost sa stavom EU.

U pogledu restriktivnih mjera, nakon usklađivanja sa relevantnom odlukom EU i nakon odobrenja Predsjedništva BiH, Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja Vijeću ministara na usvajanje prijedlog podzakonskog akta. Uspostavljena je među-ministarska radna grupa za praćenje provođenja međunarodnih restriktivnih mjera. Pored toga, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa koordinira dodjelu izvoznih licenci za oružje i vojnu opremu. Za izdavanje ovih licenci potrebna je prethodna saglasnost ministarstava vanjskih poslova, sigurnosti i odbrane. Bosna i Hercegovina poštuje embargo na oružje kako je navedeno u listi Vijeća sigurnosti UN-a, OSCE-a i EU.

Bosna i Hercegovina podržava sve mjere EU, te dugoročne i kratkoročne instrumente u oblasti prevencije sukoba, djeluje u skladu sa principima Povelje UN-a i međunarodnog prava, te u potpunosti podržava Program Unije za sprečavanje nasilnih sukoba koji je usvojilo Evropsko vijeće u Geteborgu, kao i Saopštenje Komisije o sprečavanju sukoba. Bosna i Hercegovina ne posjeduje hemijsko, biološko ili nuklearno oružje i nema kapaciteta za njegovu proizvodnju. Zemlja je ratifikovala niz ugovora i međunarodnih sporazuma u ovom području i učestvuje u povezanim međunarodnim aktivnostima. Međutim, Bosna i Hercegovina se nije pridružila međunarodnim kontrolnim režimima kao što je Aranžman iz Wassenaara, Australijska grupa, Režim kontrole raketne tehnologije i Grupa nuklearnih dobavljača.

U pogledu se trgovine konvencionalnim naoružanjem, vojnom opremom (WME) i robom s dvojnom namjenom, zemlja ima sveukupni pravni i institucionalni okvir koji je uglavnom usklađen sa acquis-em EU. Međutim, potrebna su dalja poboljšanja u pogledu režima praćenja vojne opreme koja se proizvodi i kojom se trguje unutar zemlje.

Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju o hemijskom oružju 1997. godine. Usvojeno je zakonodavstvo o provođenju Konvencije o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemikalija, te o njihovom uništenju, a uspostavljeno je i Državno koordinacijsko tijelo za provođenje Konvencije o zabrani hemijskog oružja.

Na osnovu važećih međunarodnih standarda izrađena je Strategija za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja u BiH za period 2016-2020, skupa sa akcionim planom. Ipak, u ovoj oblasti postoje još neka pitanja koja je potrebno riješiti. Odredbe Zakona o obilježavanju malog oružja, lakog naoružanja i pripadajuće municije ne obuhvataju oružje snaga nacionalne sigurnosti koje je bilo u njihovom vlasništvu prije nego što je zakon stupio na snagu. Svo oružje nacionalnih sigurnosnih snaga trebalo bi biti označeno i registrovano u jedinstvenom registru kako bi se osigurala odgovarajuća sljedivost malog oružja i lakog naoružanja u zemlji. Osim toga, Bosna i Hercegovina bi trebalo da uvede zahtjeve za označavanjem zaplijenjenog ili oduzetog oružja nakon proizvodnje, kao i oružja namijenjenog deaktivaciji.

U pogledu saradnje sa međunarodnim organizacijama Bosna i Hercegovina je članica i aktivno učestvuje u radu Ujedinjenih nacija (1992), Vijeća Evrope (2002), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (1992), Svjetske banke (1993), Međunarodnog monetarnog fonda (1992) I drugih važnijih međunarodnih organizacija. BiH je posmatrač u Pokretu nesvrstanih (1944) i Organizaciji islamske saradnje (1944). Zemlja trenutno pregovara o članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Osim toga, učestvuje u programu NATO-a Partnerstvo za mir od 2006. godine, a u novembru 2018. godine je bila pozvana da dostavi prvi godišnji nacionalni program. Bosna i Hercegovina takođe učestvuje u praćenju izbora u drugim zemljama kao dio OSCE-a, kao i u posmatračkim misijama Vijeća Evrope.

U pogledu sigurnosnih mjera, u oktobru 2004. godine je potpisan Sporazum između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o sigurnosnim procedurama za razmjenu povjerljivih informacija. Sporazum je ratifikovan u februaru 2006. godine i primjenjuje se na povjerljive informacije i materijale u bilo kojem obliku, koji su ili dostavljeni ili razmijenjeni između EU i Bosne i Hercegovine. Vrše se i neke redovne razmjene povjerljivih informacija do nivoa EU Restricted.

U pogledu zajedničke sigurnosne i odbrambene politike (ZSOP), potpisan je Sporazum o uspostavljanju okvira za učešće BiH u operacijama EU za upravljanje krizama. Bosna i Hercegovina podržava napore i aktivnosti EU iz Glavnog cilja 2010, posebno jačanje kapaciteta za brzo reagovanje na humanitarne operacije spašavanja i mirovne misije. Od 2017. godine, dva pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine uključena su u Misiju EU za obuku (EUTM) u Centralnoafričkoj Republici. Kontingenti iz redova Oružanih snaga Bosne i Hercegovine takođe učestvuju u misijama UN i NATO u Kongu, na Maliju i u Avganistanu.

Vezano za Oružane snage BiH, 2016. godine usvojen je dokument Pregled obrane koji predviđa izradu akcionog plana za modernizaciju vojske. Provođenje Pregleda odbrane je odgođeno zbog političkih podjela i koalicionih pregovora koji su uslijedili nakon Opštih izbora 2018. godine. Prag financiranja za budžet za odbranu u 2019. godini, kako je propisano u Dokumentu o okvirnom budžetu 2019-21, manji je od 1% BDP-a.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina bilježi određeni nivo pripremljenosti u području vanjske, sigurnosne i odbrambene politike.

Bosna i Hercegovina treba da ubrza usklađivanje sa izjavama EU u oblasti vanjske politike, kao i sa restriktivnim mjerama prema trećim zemljama i subjektima. Biće potrebno imenovati osobe koje će obavljati funkciju „političkog direktora“ i „evropskog dopisnika“. Bosna i Hercegovina se mora pridružiti brojnim međunarodnim režimima kontrole naoružanja, te ojačati režim nadzora nad oružjem i vojnom opremom. Bosna i Hercegovina bi trebala da postepeno poboljša svoje kapacitete da bi mogla ispuniti obaveze koje prozilaze iz članstva u EU na području zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU.

Činjenicom da odobrava izuzeće iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda za američke državljane, Bosna i Hercegovina se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu iz Rimskog statuta ili sa tim povezanim vodećim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu te u tom smislu treba izvršiti usklađivanje sa stavom EU.

U narednoj godini Bosna i Hercegovina bi posebno trebala uraditi sljedeće:

  • kreirati zahtjeve za obilježavanje oružja namijenjenog deaktivaciji nakon proizvodnje, u skladu sa standardima EU;
  • poboljšati sljedivost zaplijenjenog i oduzetog oružja, posebno kroz izmjene i dopune Zakona o obilježavanju malog oružja, lakog naoružanja i pripadajuće municije kako bi se obuhvatile ove kategorije.