×

d-30

Poglavlje 30: Vanjski odnosi

EU ima zajedničku trgovinsku politiku prema trećim zemljama, na osnovu multilateralnih i bilateralnih sporazuma i autonomnih mjera. Postoje također i pravila EU u oblasti humanitarne pomoći i razvojne politike.

SSP sadržava i osnovni trgovinski dio kojim se uspostavlja zona slobodne trgovine između Bosne i Hercegovine i EU. On uključuje odredbe koje nalažu stranama da se ponašaju u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO) ili relevantnim međunarodnim obavezama. Bosna i Hercegovina je također članica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA).

U skladu sa ustavnim i zakonskim okvirom, državni nivo ima isključive nadležnosti u oblastima koje pokriva ovo poglavlje u pogledu zaključivanja trgovinskih i investicionih sporazuma sa drugim zemljama i sa međunarodnim organizacijama. Osim Zakona o politici direktnih stranih ulaganja na državnom nivou, dva entiteta također imaju zakone o stranim ulaganjima. Nadležnost državnog nivoa vlasti za razvojnu politiku i međunarodnu humanitarnu pomoć se ostvaruje samo u vrlo ograničenom obimu.

Na državnom nivou, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je odgovorno za pitanja vanjske trgovine i vodi pregovore o pristupanju STO i drugim sporazumima vezanim za trgovinu. Što se tiče razvojne politike i humanitarne pomoći drugim zemljama, nadležno je Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo finansija, ali nisu ni posebno aktivni niti obezbjeđuju bilo kakva značajna sredstva.

Nakon pristupanja EU, Bosna i Hercegovina će biti vezana zajedničkom trgovinskom politikom i morat će primjenjivati pravila carinske unije, zajedničku carinsku tarifu i sve sporazume o slobodnoj trgovini (FTA) i autonomne (preferencijalne i ne-preferencijalne) trgovinske režime koje EU dodjeljuje određenim državama koje nisu članice EU; ovo uključuje Opštu šemu preferencijala (GSP). Bosna i Hercegovina će također morati prekinuti sve svoje sadašnje preferencijalne trgovinske sporazume s trećim zemljama i uskladiti sve druge sporazume, uključujući i ne-preferencijalne trgovinske sporazume, sa obavezama koje nameće članstvo u EU. Osim toga, Bosna i Hercegovina će postati strana u Evropskom ekonomskom prostoru (EEA) i morat će primjenjivati sve međunarodne trgovinske sporazume EU.

Bosna i Hercegovina nije članica STO, iako su pregovori o članstvu u veoma naprednoj fazi. Ruska Federacija je jedina članica STO koja nije završila svoje bilateralne pregovore s Bosnom i Hercegovinom o pristupu tržištu roba i usluga. Ruska Federacija je u multilateralnim razgovorima također pokrenula jedno neriješeno pitanje o potrebi izmjene zakonodavstva o kvaliteti tekućih naftnih goriva, što je odluka koju treba odobriti Vijeće ministara BiH. Obaveze Bosne i Hercegovine prema Općem sporazumu o carinama i trgovini (GATT) i Općem sporazumu o trgovini uslugama (GATS) bi u načelu trebalo u najvećoj mjeri uskladiti s onima u EU. Nakon pristupanja EU, Bosna i Hercegovina će morati primjenjivati Zajedničku carinsku tarifu Evropske unije i acquis u oblasti trgovine uslugama, a obveze koje EU ima u okviru STO zamijenit će obaveze Bosne i Hercegovine. Stoga, u zavisnosti od konačnih uslova pristupanja države STO, obaveze BiH prema STO će možda morati biti modificirane nakon pristupanja EU.

Prosječna ad valorem carinska stopa u Bosni i Hercegovini je 9,3% za poljoprivredne proizvode, 2,9% za ribu i riblje proizvode i 5,8% za industrijske proizvode, sa ukupnim prosjekom od 6,3%. Prosječna EU ad volarem carinska tarifa po načelu najpovlaštenije države (MFN) iznosi 14,1% za poljoprivredne proizvode, 12,2% za ribu i riblje proizvode i 4,3% za industrijske proizvode, s ukupnim prosjekom od 6,3%. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine i podzakonski akti su na snazi i sadrže odredbe o antidampinškim, kompenzacijskim i zaštitnim mjerama.

Programom kreditiranja izvoznih poslova u Bosni i Hercegovini upravlja isključivo Izvozno- kreditna agencija BiH (IGA), koja se bavi osiguravanjem kratkoročnih izvoznih kredita. IGA također pruža podršku kratkoročnim izvoznim kreditima za izvoz u EU. Prilikom procjene i klasificiranja rizika, IGA primjenjuje okvir Sporazuma OECD-a o službeno podupiranim izvoznim kreditima. IGA je član Praškog kluba Bernske unije. U skladu sa zahtjevima za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina će morati osigurati punu usklađenost svog sistema osiguranja kratkoročnih izvoznih kredita s pravilima EU o tržišnoj konkurenciji.

Što se tiče kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom, Bosna i Hercegovina primjenjuje kontrolu izvoza robe s dvojnom namjenom u skladu sa svojim Zakonom o kontroli vanjskotrgovinskog prometa robe dvojne namjene iz 2016. i Popisom robe s dvojnom namjenom usvojenim 2017. godine. Bosna i Hercegovina nije članica multilateralnih režima kontrole izvoza (kao što je Wassenaarski sporazum) koji bi mogli olakšati pripreme za provedbu acquis-a o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom. Bosna i Hercegovina nije članica procesa Kimberley i ne kontrolira trgovinu neobrađenim dijamantima. U skladu sa zahtjevima za članstvo u EU, Bosna i Hercegovina će morati primjenjivati relevantne propise EU koji reguliraju ovu oblast.

Što se tiče bilateralnih sporazuma sa trećim zemljama, Bosna i Hercegovina je članica Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) od maja 2007. godine. Bosna i Hercegovina također ima potpisan sporazum o slobodnoj trgovini s Evropskom asocijacijom za slobodnu trgovinu (EFTA); te je sklopila bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini s Turskom i Iranom.

Bosna i Hercegovina provodi 42 bilateralna ugovora o ulaganju (BIT), od kojih je 20 s državama članicama EU. Ti će sporazumi postati nekompatibilni s Ugovorom o funkcioniranju Evropske unije (UFEU) u slučaju pristupanja Bosne i Hercegovine EU. Što se tiče sporazuma s državama koje nisu članice EU, Bosna i Hercegovina će od dana njezina pristupanja EU morati provoditi Uredbu (EU) br. 1219/12 kojom se uspostavljaju prelazni aranžmani za bilateralne ugovore o ulaganjima između država članica i trećih zemalja. Bilateralni ugovori o ulaganjima (BITs) koji nisu u skladu s acquis-em morat će se uskladiti s acquis-em ili prekinuti. Bosna i Hercegovina provodi 29 sporazuma o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji. U Bosni i Hercegovini su na snazi zakoni o antidampinškim i kompenzacijskim mjerama kako bi se nadoknadila šteta uzrokovana subvencioniranim uvozom. Nakon pristupanja EU, Bosna i Hercegovina će morati ukinuti svoje zakonodavstvo koje se odnosi na instrumente i mjere trgovinske zaštite koje se zasnivaju na ovom zakonodavstvu.

Što se tiče administrativnih kapaciteta, buduće sudjelovanje u mehanizmima EU za donošenje odluka o trgovini i primjeni i provedbi acquis-a zahtijeva od Bosne i Hercegovine dalje jačanje administrativnih kapaciteta i poboljšanje saradnje i koordinacije između ministarstava i različitih nivoa nadležnih vlasti.

Bosna i Hercegovina nema uspostavljen zakonski okvir iz oblasti razvojne politike.

Što se tiče humanitarne pomoći, Bosna i Hercegovina je primatelj programa pomoći, a ne donator humanitarne pomoći. Do sada je Bosna i Hercegovina pružila samo ograničenu podršku zemljama koje nisu članice EU na ad hoc osnovi, a učestvuje u nekim programima Ujedinjenih nacija koji se bave humanitarnim radom sa dobrovoljnim doprinosima. Ne postoji posebno zakonodavstvo i politika o humanitarnoj pomoći i/ili razvojnoj saradnji. Bosna i Hercegovina nema posebnu budžetsku liniju za ovu oblast. Ako vlada odobri ad hoc humanitarnu pomoć, ona se isplaćuje iz budžetske rezerve. Ne postoje posebne administrativne strukture. Potrebno je uspostaviti i zakonodavni okvir i administrativne kapacitete.

Bosna i Hercegovina se potiče da uspostavi pravni okvir koji pokriva međunarodnu saradnju i razvojnu politiku, kao i humanitarnu pomoć zemljama koje nisu članice EU u skladu sa politikama i principima EU. Bosna i Hercegovina se takođe potiče da izgradi namjenske administrativne strukture.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je na određenom nivou pripremljenosti u oblasti vanjskih odnosa.

Bosna i Hercegovina treba osigurati da su njezina trgovinska politika i obaveze prema trećim zemljama i međunarodnim organizacijama usklađene i koordinirane sa onima u EU. Bosna i Hercegovina će morati uključiti horizontalnu klauzulu REIO (regionalna i međunarodna organizacija) u sve bilateralne investicione ugovore koji će biti potpisani sa državama koje nisu članice EU ili dogovoriti sveobuhvatniji pristup u skladu sa pravom EU ako je to potrebno. Također, prilikom prekidanja bilateralnih ugovora o ulaganjima (BIT) koji nisu kompatibilni sa pravom EU, Bosna i Hercegovina će morati uzeti u obzir postojanje „prelaznih klauzula“, tj. klauzula o postupnom prekidu koje će se koristiti za pregovaranje o ukidanju takvih klauzula prije prekida.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba:

  • dovršiti pristupanje STO-u;
  • pokrenuti proces koji će dovesti do uspostave politike razvojne saradnje i humanitarne pomoći, s obzirom na to da će Bosna i Hercegovina morati stvoriti snažne kapacitete za ispunjavanje obaveza članstva u EU u ovoj oblasti.