×

d-29

Poglavlje 29: Carinska unija

Sve države članice su dio carinske unije EU i slijede ista carinska pravila i procedure. To zahtijeva usklađivanje zakonodavstva, adekvatne kapacitete za provedbu i primjenu, i pristup zajedničkim kompjuteriziranim carinskim sistemima.

U okviru SSP-a je uspostavljena zona slobodne trgovine između Bosne i Hercegovine i EU uz postepeno ukidanje carina na širok asortiman proizvoda. Sporazumom se od Bosne i Hercegovine zahtijeva postepeno usklađivanje carinskog sistema i carinskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. SSP takođe sadrži odredbe o pravilima o porijeklu robe koje je potrebno poštovati kako bi se iskoristile trgovinske povlastice.

U skladu sa ustavnim i zakonskim okvirom, u BiH je carinska politika u isključivoj nadležnosti državnog nivoa vlasti.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) je nadležno tijelo zaduženo za provedbu carinskog zakonodavstva i politika, dok je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa nadležno za carinsku politiku. UIO je samostalna upravna organizacija koja je, kroz svoj upravni odbor, odgovorna za svoje aktivnost Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Vidjeti također i Poglavlje 16 o oporezivanju.

Carinsko zakonodavstvo sadržano je u Zakonu o carinskoj politici iz 2003. i njegovim provedbenim odredbama, Zakonu o carinskoj tarifi i Zakonu o carinskim prekršajima. Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine, koji je djelimično usklađen sa acquis-em, nije proveden. Potrebno je dalje usklađivanje sa Carinskim zakonikom Unije, posebno u pogledu carinskih procedura i pojednostavljenih postupaka. Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine predviđa uvođenje ovlaštenih privrednih subjekata i dodatne pojednostavljene carinske postupke. Međutim, to zahtijeva korištenje elektronskog potpisa, koji nije operativan na nivou cijele države. To dovodi do poteškoća u praktičnoj primjeni zakonskog okvira o porezima i carini.

Carinska tarifa Bosne i Hercegovine je usklađena sa Kombinovanom nomenklaturom (CN). Sistem utvrđivanja carinske vrijednosti u Bosni i Hercegovini je u skladu sa pravilima sistema za utvrđivanje carinske vrijednosti EU. Bosna i Hercegovina primjenjuje preferencijalna pravila o porijeklu robe sa EU, CEFTA, EFTA i Turskom. Nadalje, primjenjuje se dijagonalna kumulacija sa EU i drugim državama koje obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja EU. Također postoji i status ovlaštenog izvoznika.

Bosna i Hercegovina ima status posmatrača u Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku i namjerava da joj se pridruži kada ispuni sve zakonske i tehničke zahtjeve. Trenutni provozni postupci koji se koriste u Bosni i Hercegovini su TIR (Transports Internationaux Routiers/Međunarodni cestovni promet) i ATA (Admission Temporaire/privremeni uvoz) karneti, kao i pojednostavljeni tranzitni postupak u skladu sa acquis-em, tj. Carinskim zakonikom Unije (UCC).

Bosna i Hercegovina također treba nastaviti usklađivanje svojih odredbi o zaštiti prava intelektualnog vlasništva (IPR) u oblasti carinske provedbe. Također vidjeti Poglavlje 7 o pravu intelektualnog vlasništva.

U pogledu administrativnih i operativnih kapaciteta, UIO je nadležno tijelo zaduženo za provedbu carinske politike. Potrebno mu je značajno jačanje administrativnih kapaciteta kako u kvalitativnom tako i u kvantitativnom smislu. Bosna i Hercegovina mora postupno usklađivati svoje sisteme s carinskim zahtjevima EU, kao što su novi kompjuterizirani tranzitni sistem (NCTS) i standardi interne kontrole (ICS). Neadekvatan IT sistem prepreka je kapacitetu za analizu rizika. Carinske vlasti vrše veliki procenat fizičkih kontrola.

Bosna i Hercegovina učestvuje u programima Carina 2020 i Fiscalis 2020. UIO ima nove odgovarajuće prostorije za svoju carinsku laboratoriju.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je na određenom nivou pripremljenosti u oblasti carinske unije. Carinsko zakonodavstvo nije u potpunosti usklađeno sa acquis-em.

Bosna i Hercegovina treba dodatno uskladiti svoj Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine sa Carinskim zakonikom Unije. Administrativni i operativni kapacitet UIO treba poboljšati stalnim prilagođavanjem strukture i povećanjem resursa, kako bi se proveli carinski propisi i osiguralo da se postupci i metode rada efikasno primjenjuju.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina posebno treba:

  • provoditi Zakon o carinskoj politici iz 2015. godine; i ukloniti administrativna opterećenja kako bi se osigurala interoperabilnost sistema elektronskog potpisa na nivou cijele države;
  • jačati administrativne i operativne kapacitete UIO;
  • povećati kontrole nakon carinjenja na osnovu analize rizika, proširiti korištenje pojednostavljenih postupaka za pouzdane privredne subjekte i unaprijediti međusobnu povezanost i interoperabilnost sa IT sistemima i zahtjevima EU.