×

d-28

Poglavlje 28: Zaštita potrošača i zdravlja

Pravila EU štite ekonomske interese potrošača i u vezi sa sigurnosti proizvoda, opasnim imitacijama i odgovornosti za neispravne proizvode. EU također osigurava visoke zajedničke standarde za kontrolu duhana, krvi, tkiva, ćelija i organa i lijekova za ljudsku i životinjsku upotrebu. EU također osigurava visoke zajedničke standarde za poštivanje prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti i za rješavanje ozbiljnih prekograničnih zdravstvenih rizika uključujući prenosive bolesti.

SSP predviđa pojačanu saradnju između EU i Bosne i Hercegovine s ciljem usklađivanja standarda zaštite potrošača u Bosni i Hercegovini sa onima EU, uključujući i putem aktivne zaštite potrošača i efikasnog provođenja zakona.

Prema ustavnom i zakonskom okviru, nadležnosti za zaštitu potrošača imaju državni nivo, dva entiteta i Brčko distrikt BiH: državni nivo ima na snazi propise koji se primjenjuju u dva entiteta, kantonima i Brčko distriktu BiH, zajedno sa njihovim vlastitim zakonskim okvirima kojima se reguliraju određena pitanja u ovoj oblasti. Za zaštitu zdravlja nadležnost imaju većinom dva entiteta, kantoni i Brčko distrikt BiH. Državni nivo ima uglavnom koordinacijsku ulogu i predstavlja i preuzima obaveze u ime države na međunarodnom nivou, s obzirom da ne postoje propisi ili strategija na državnom nivou iz ove oblasti.

Što se tiče zaštite potrošača, vodeće institucije na državnom nivou su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Agencija za nadzor nad tržištem i Ombudsman za zaštitu potrošača, dok su to na entitetskom nivou Ministarstvo trgovine Federacije BiH i Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske. U Brčko distriktu BiH, nadležan je Odjel za privredni razvoj, sport i kulturu. Nadležni inspekcijski organi također su uspostavljeni na entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta BiH. Pored toga, u ovoj oblasti važnu ulogu imaju udruženja za zaštitu potrošača.

U oblasti zaštite zdravlja, na državnom nivou Ministarstvo civilnih poslova ima ulogu koordinatora i većinom radi na međunarodnim obavezama države, dok su entitetska ministarstva zdravlja i 10 kantonalnih ministarstava odgovorni za zaštitu zdravlja.

Zakonski okvir za zaštitu potrošača sadržan je u Zakonu o zaštiti potrošača, usvojenom 2006. godine na državnom nivou. BiH mora osigurati usklađenost sa značajnim novinama u acquis-u. Politika zaštite potrošača u državi sastoji se od niza mjera koje imaju za cilj zaštitu zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potrošača, da osiguraju plaćanje odštete potrošačima i informiranje potrošača. Zakon o zaštiti potrošača primjenjuje se u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH, dok Republika Srpska primjenjuje posebni zakon o zaštiti potrošača.

Vijeće za zaštitu potrošača djeluje kao stručno i savjetodavno tijelo Vijeća ministara. Osnovni zadatak ovog Vijeća uključuje predlaganje Državnog godišnjeg programa za zaštitu potrošača, praćenje njegove realizacije, utvrđivanje osnova politike za zaštitu potrošača i usmjeravanje opsega djelatnosti koje se finansiraju iz državnog budžeta. Ono također utvrđuje ciljeve i zadatke u vezi sa educiranjem, informiranjem i podizanjem nivoa svijesti o zaštiti potrošača. U državi postoji 16 organizacija za zaštitu potrošača - sedam u Federaciji BiH, osam u Republici Srpskoj i jedan u Brčko distriktu BiH. Potrošač ima pravo na sudsku i vansudsku zaštitu i na alternativno rješavanje sporova.

Što se tiče sigurnosti proizvoda, sistem nadzora nad tržištem u državi sastoji se od Agencije za nadzor nad tržištem i drugih organa uprave na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH. Organi iz sistema nadzora nad tržištem provjeravaju i osiguravaju usklađenost neprehrambenih proizvoda koji su stavljeni na tržište sa zahtjevima za sigurnost proizvoda. Oni pokazuju dobar nivo saradnje i koordinacije kroz redovni rad koordinacijskog odbora, iako je potrebno dalje poboljšanje. Zakonski okvir sastoji se od Zakona o nadzoru nad tržištem i Zakona o općoj sigurnosti proizvoda koji su usvojeni na državnom nivou. Potrebno je osigurati potpunu usklađenost zakonodavstva s acquis-em.

Što se tiče javnog zdravlja, ne postoji strategija javnog zdravlja na državnom nivou, ni nivou Brčko distrikta BiH. Strateški plan razvoja zdravstva u Federaciji BiH istekao je 2018. godine. Republika Srpska ima Politiku unapređivanja zdravlja stanovništva koja važi do 2020. godine. Tri kantona (Zeničko-dobojski, Kanton Sarajevo i Hercegovačko-neretvanski) izradila su svoje vlastite strategije. Strateški dokumenti na različitim nivoima odlučivanja nisu usklađeni. Relevantno zakonodavstvo nije usklađeno sa acquis-em u cijeloj državi.

Međunarodno izvještavanje vrši Ministarstvo civilnih poslova, koje objedinjuje podatke koje prikupljaju zdravstvene ustanove u entitetima i Brčko distriktu BiH. Postoji ograničen kapacitet za statističko upravljanje kao preduslov za politike zasnovane na dokazima zbog nedostatka usaglašenosti i saradnje između različitih nivoa vlasti.

Propisi o kontroli duhana na nivou entiteta i Brčko distrikta BiH nisu usklađeni sa relevantnim acquis-em. Bosna i Hercegovina je potpisnica Okvirne konvencije o kontroli duhana, ali ova konvencija nije u potpunosti provedena zbog nepostojanja sistematskog praćenja. Bosna i Hercegovina nije ratificirala Protokol o uklanjanju nezakonite trgovine duhanskima proizvodima.

Propise o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti treba uskladiti sa acquis-em na svim nivoima vlasti. Nadležne institucije u entitetima i Brčko distriktu BiH reguliraju i djelimično su provele mjere za promoviranje zdravog načina života u vezi sa prevencijom neprenosivih bolesti. Ove se mjere provode u saradnji sa međunarodnim organizacijama i civilnim društvom.

Zakonski okvir koji regulira oblasti krvi, tkiva, ćelija i organa na entitetskom i nivou Brčko distrikta BiH treba uskladiti sa acquis-em. Entiteti su uspostavili zavode za transfuzijsku medicinu. Programi transplantacije su organizovani na entitetskom nivou sa veoma ograničenom međusobnom saradnjom. Bosna i Hercegovina nema potrebne administrativne kapacitete, uključujući ljudske i materijalne resurse, kako bi ispunila zahtjeve predviđene acquis-em o transplantaciji ljudskih organa, tkiva i ćelija.

Kao što je navedeno u Poglavlju 23 (Pravosuđe i osnovna prava), Bosna i Hercegovina ima mrežu od 74 centra za mentalno zdravlje zasnovana u zajednicama sa multidisciplinarnim timovima, a u nekim od njih i sa dodatnim specijalistima. Psihijatrijska odjeljenja općih bolnica imaju krevete za akutne slučajeve, a sekundarne i tercijarne zdravstvene usluge pružaju univerzitetski klinički centri. Specijalna forenzička psihijatrijska bolnica pruža liječenje forenzičkim pacijentima iz cijele zemlje.

Preventivne mjere u vezi sa prevencijom zloupotrebe droga i smanjenjem štete od zloupotreba droge se provode kroz obrazovanje i aktivnosti NVO-a, iako ovi napori nisu sistematični. Programi rehabilitacije i društvene reintegracije ne provode se jednako u svim dijelovima zemlje i potrebno je uvesti sistematičniji pristup.

Što se tiče skrininga na rak, Bosna i Hercegovina nema cjelodržavni plan za kontrolu raka, niti cjelodržavni program ranog otkrivanja raka. Na entitetskom nivou, Federacija BiH nema sistematsko rješenje za registre za rak ili programe skrininga za liječenje raka, zbog neusklađenog zakonodavstva i ograničenih financijskih kapaciteta. Oba entiteta imaju registre za rak. Republika Srpska ima program ranog otkrivanja raka. Brčko distrikt BiH nema registar ni program ranog otkrivanja.

Ne postoji cjelodržavni plan za rijetke bolesti. Postoje entitetske strategije sa rokom za realizaciju do 2020. godine, ali je njihova provedba ograničena. Ne postoji registar u Brčko distriktu BiH i u nekim kantonima.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača i javnog zdravlja.

Posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquis-em i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja. U oblasti javnog zdravlja, Bosna i Hercegovina treba uložiti dodatne napore da uspostavi djelotvoran sistem koordinacije i saradnje između različitih nivoa vlasti i dalje uskladi svoje zakonodavstvo sa acquis-em.

U narednoj godini, BiH posebno treba:

  • usvojiti propise na svim nivoima koji zabranjuju pušenje na javnim mjestima u skladu sa acquis-em i ratificirati protokol za uklanjanje nezakonite trgovine duhanom i početi provoditi obje mjere;
  • provesti procjenu o stanju zaraznih bolesti i uspostaviti sistem nadzora u oblasti supstanci ljudskog porijekla s ciljem da se osigura efikasna koordinacija u cijeloj zemlji;
  • uskladiti Zakon o zaštiti potrošača na državnom nivou sa acquis-em.