×

d-25

Poglavlje 25: Nauka i istraživanje

EU pruža značajnu podršku istraživanju i inovacijama. Sve države članice mogu imati koristi od istraživačkih programa EU-a, posebno tamo gdje postoji naučna izvrsnost i čvrsto ulaganje u istraživanje. Uspješna provedba acquis-a u ovoj oblasti zahtijeva integraciju u Evropski istraživački prostor. Potreban je dobro razvijen istraživački i inovacijski kapacitet koji će rezultirati naučnom izvrsnošću i biti podrška održivoj ekonomiji i društvu zasnovanom na znanju.

Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH i države članice EU trebaju da podstiču saradnju u civilnim naučnim istraživanjima i tehnološkom razvoju na osnovu uzajamne koristi. To treba uraditi uzimajući u obzir dostupnost resursa i adekvatan pristup specifičnim programima, uz odgovarajuće nivoe djelotvorne zaštite prava intelektualnog, industrijskog i komercijalnog vlasništva.

Prema ustavnom i zakonskom okviru, nadležnosti u oblasti nauke i istraživanja su pretežno na nivou Republike Srpske, Brčko Distrikta i kantona, dok Federacija BiH ima ulogu koordinatora. Na državnom nivou postoje okvirni propisi o osnovama naučnog istraživanja i koordinaciji unutrašnje i međunarodne saradnje. Na osnovu ustavnog okvira, na državnom nivou, nadležnost se prvenstveno svodi na definiranje osnovnih principa koordinacije unutar države, usklađivanje planova entitetskih vlasti i zastupanje zemlje i preuzimanje obaveza na međunarodnom nivou.

Na državnom nivou ne postoji posebno ministarstvo za nauku i istraživanje, već Ministarstvo civilnih poslova ima koordinirajuću ulogu u oblastima koje pokriva ovo poglavlje i u njemu se nalazi koordinator Horizonta 2020. Ministarstva nadležna za nauku su na nivou entiteta i kantona. U Brčko Distriktu postoji nadležno odjeljenje.

Što se tiče politike istraživanja i inovacija, zakonodavni okvir koji regulira razvoj nauke i istraživanja, zasnovan na Okvirnom zakonu iz 2009. o osnovama naučnoistraživačke djelatnosti i koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje, je fragmentiran i treba ga poboljšati u cijeloj zemlji. Potrebno je sprovesti Strategiju razvoja nauke u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2022. - revidirani okvirni dokument te usvojiti Akcioni plan za njeno provođenje.

Treba usvojiti strategiju pametne specijalizacije i identificirati posebne strateške prioritete. Proces pametne specijalizacije u Bosni i Hercegovini je trenutno u početnoj fazi pripreme. Proces u kojem se naučno znanje unosi u kreiranje politike- je prilično slab i neuvrstiv. Potrebno je unaprijediti sistemsku saradnju i interakciju između aktera „trostrukog heliksa“ - akademske zajednice, industrije i vlada. Istraživački kapaciteti zemlje vrlo su ograničeni s ukupno 1 942 istraživača u 2016., dok je trend odljeva mozgova uočen, posebno u zdravstvenom i medicinskom sektoru, bez sistemskih mjera za rješavanje tog problema. Procijenjena ukupna izdvajanja zemlje za istraživanje iznose 0,3% BDP-a. Strategija razvoja nauke u BiH 2017.- 2022. - revidirani okvirni dokument postavlja za cilj da se do 2022. godine dosegne ulaganja u istraživanje i razvoj od 0,8% BDP-a , što je daleko od cilja EU-a od 3% za 2020. godinu.

U zemlji ne postoje pouzdane i sveobuhvatne statistike. Prikupljanje i obradu podataka vrše entitetski zavodi za statistiku, koji dostavljaju relevantne podatke Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, koja objavljuje cjelodržavne podatke. Budući da ova agencija ima ograničene kapacitete, posebno u pogledu osoblja, ne prikuplja dovoljno podataka o istraživanjima i inovacijama što ometa praćenje implementacije i učinka napora u oblasti istraživanja i inovacija.

Bosna i Hercegovina nije uključena u Evropsku ljestvicu uspjeha u inovacijama (European Innovation Scoreboard) jer nisu dostupni svi pokazatelji neophodni za učešće. Bosna i Hercegovina intenzivira svoje napore na prikupljanju statističkih podataka kako bi učinila sve indikatore dostupnima.

Kada su u pitanju okvirni programi, zemlja učestvuje u Horizontu 2020, Evropskoj saradnji u nauci i tehnologiji (COST) i EUREKA istraživačkim programima. Također je uspostavljena mreža nacionalnih kontaktnih tačaka. Zemlja pokazuje dobre rezultate u programu Horizont 2020. Također, sarađuje na regionalnom nivou, kao supotpisnik Regionalne strategije istraživanja za inovacije, sa Srednjoeuropskom inicijativom, Dunavskom inicijativom, i član je UNESCO-a.

U smislu prioriteta Evropskog istraživačkog prostora, Bosna i Hercegovina učestvuje u Odboru za Evropski istraživački prostor i povezanim savjetodavnim tijelima i inicijativama. Također, učestvuje u Evropskom strateškom forumu o istraživačkoj infrastrukturi, ali mora razviti plan za infrastrukturu istraživača. Bosna i Hercegovina je zaključila brojne bilateralne sporazume o saradnji, sa fokusom na blisku saradnju sa susjednim zemljama i EU.

Svi nadležni organi treba da se dogovore kako bi omogućili provođenje međunarodnih sporazuma o istraživanju i inovacijama. Osoblje i budžet dodijeljeni za podršku međunarodnoj saradnje nisu adekvatni i potrebno ih je povećati. Nije imenovan posmatrač za učešće na Strateškom forumu o međunarodnoj saradnji.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti nauke i istraživanja.

Država aktivno učestvuje u istraživačkim programima EU i drugim regionalnim inicijativama, ali je njen kapacitet za apsorpciju tehnologije i za aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija ograničen zbog fragmentiranog državnog istraživačkog okruženja. Ključne prepreke su: niski troškovi i ulaganja u istraživanje i razvoj, veoma mali broj istraživača po stanovniku, vrlo malo politika ili strategija vezanih za inovacije i vrlo ograničena saradnja između akademske zajednice i privatnog sektora. Bosna i Hercegovina bi trebala povećati ulaganja u istraživanje i inovacije i uvesti konkretne mjere koje bi učinkovito spriječile odliv mozgova. Potrebni su snažni napori kako bi se osigurao usklađen i sistematičan pristup svih nivoa vlasti u rješavanju prioriteta u ovom sektoru, osigurala učinkovita provedba strateških ciljeva, kao i usvajanje strategije pametne specijalizacije.

Bosna i Hercegovina bi u sljedećoj godini trebala:

  • usvojiti akcioni plan za implementaciju Revidiranog okvirnog dokumenta Strategije razvoja nauke u BiH 2017.-2022.;
  • usvojiti strategiju pametne specijalizacije;
  • napraviti i usvojiti mapu puta za istraživačku infrastrukturu.