×

d-21

Poglavlje 21: Transevropske mreže

EU promovira transevropske mreže (TEN) u oblasti transporta, telekomunikacija i energetike kako bi se ojačalo unutarnje tržište i poticao rast i zapošljavanje.

U SSP-u se od strana zahtijeva da se usmjere na saradnju u prioritetnim oblastima transporta, uključujući pružanje podrške razvoju multimodalnih infrastruktura u vezi s glavnim transevropskim mrežama. Ovo je navedeno za transport u Ugovoru o osnivanju Prometne zajednice koja podržava razvoj i provedbu indikativnog TEN-T proširenja Sveobuhvatne i Osnovne mreže na Zapadni Balkan, te za energiju u Ugovoru o Energetskoj zajednici koji obavezuje strane da izvrše usklađivanje sa Uredbom EU o smjernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu koje uključuju pravovremeni razvoj i interoperabilnost projekata od interesa za Energetsku zajednicu.

U skladu sa ustavno-pravnim okvirom, nadležnosti za transevropske mreže provode se na državnom i entitetskom nivou, te u Brčko Distriktu. Državni nivo je odgovoran za međunarodni i međuentitetski transport i infrastrukturu, uključujući izradu strateških dokumenata i politike. Državni nivo također ima koordinirajuću ulogu i odgovornost da predstavlja BiH i preuzima obaveze na međunarodnom nivou. Odgovoran je i za usklađivanje, koordinaciju i planiranje u oblasti energetske infrastrukture. Dva entiteta i Brčko Distrikt usvojili su propise od značaja za planiranje i provedbu projekata u okviru transevropskih mreža.

Na državnom nivou, Ministarstvo komunikacija i prometa je nadležno za međunarodni i međuentitetski transport, uključujući pitanja sporazuma, odnosa sa međunarodnim organizacijama i izradu strateških i planskih dokumenata. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je zaduženo za utvrđivanje energetske politike, osnovnih principa, koordinaciju i usklađivanje enitetskih planova na međunarodnom nivou. Na entitetskom nivou, nadležna ministarstva za transportnu infrastrukturu su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija u Federaciji BiH i Ministarstvo saobraćaja i veza u Republici Srpskoj. Za energetsku infrastrukturu nadležni su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije u Federaciji BiH i Мinistаrstvо еnеrgеtikе i rudаrstvа u Republici Srpskoj. U Brčko Distriktu, Odjel za javne poslove i Odjel za komunalne poslove su nadležni za transportnu i energetsku infrastrukturu.

U pogledu transportnih mreža, indikativno proširenje transevropske transportne mreže (TEN-T) utvrđeno je 2015. godine, uključujući osnovnu mrežu, koridore osnovne mreže i unaprijed identificirane prioritetne projekte ulaganja u infrastrukturu.

Pravni okvir usklađen je s acquis-em EU. BiH je učestvovala u Transportnoj opservatoriji jugoistočne Evrope (SEETO) do kraja mandata u decembru 2018. godine, nakon čega je stupio na snagu Ugovor o Transportnoj zajednici. BiH učestvuje i u procesu Zapadni Balkan 6 (WB6) koji je usmjeren na unapređenje povezanosti između zemalja Zapadnog Balkana (WB6) i sa EU. Planirani su prioritetni projekti povezivanja za indikativno proširenje TEN-T osnovne mreže na Zapadni Balkan putem jedinstvene liste prioritetnih projekata. Njihova provedba je neujednačena i otežana zbog loše pripremljenosti i neefikasnog korištenja raspoloživih sredstava. Napredak BiH u provedbi reformskih mjera povezivanja je spor, a ogleda se uglavnom u mjerama koje su poduzete uz tehničku pomoć EU. Potrebni su dodatni napori u pogledu mjera za lakši prelazak granice, sigurnost na cestama i planova održavanja infrastrukture (cestovne i željezničke). BiH je ratificirala Ugovor o Transportnoj zajednici 2018. godine i treba dodatno poboljšati i povećati svoje administrativne kapacitete kako bi mobilizirala dovoljno resursa za podršku njegovoj implementaciji. Usvojeni su Okvirna prometna politika BiH za 2015. i posebna Okvirna strategija prometa i akcioni plan, u kojima se utvrđuju glavni strateški okvir za razvoj sveobuhvatnih i osnovnih mreža TEN-T do 2030. godine. Buduća ulaganja u infrastrukturu treba realizirati u skladu sa standardima EU o javnim nabavkama, državnoj pomoći i procjeni utjecaja na okoliš. Projekte treba određivati prema jedinstvenoj listi prioritetnih projekata, potvrđujući strateško opredjeljenje za transevropske mreže.

Poboljšanja cestovne mreže uglavnom se odnose na projekt završetka autoputa Koridora Vc kroz BiH od sjevera do juga između granice BiH kod Svilaja i luke Ploče u Hrvatskoj. Međudržavni most preko rijeke Save kod Svilaja je u izgradnji sa ugovornim rokom za završetak radova do sredine 2019. Dionica autoputa koja povezuje Svilaj i Odžak na Koridoru Vc je završena. Većina preostalih dionica su u pripremi, a nekoliko je u izgradnji. Drugi međudržavni most sa Hrvatskom je planiran na ruti 2A koja povezuje Banja Luku sa Gradiškom. Autoput Banja Luka-Doboj na ruti 9a sveobuhvatne mreže je završen 2018. godine. Ulaganja u željezničku mrežu su ograničena. Potrebno je poboljšati unutrašnje plovne puteve i uvesti redovno održavanje. Potrebno je daljnje deminiranje i sanacija kako bi se osigurala plovnost rijeke Save.

Transevropske energetske mreže (TEN-E) obuhvataju transport i objekte za skladištenje plina, kao i prijenos električne energije i značajno doprinose tržištu električne energije i plina. TEN- E odgovara na rastući značaj osiguranja i diversifikacije snabdijevanja energijom Evropske unije, kroz objedinjavanje energetskih mreža država članica, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, čime se osigurava koordinirano funkcioniranje energetskih mreža u EU i u susjednim zemljama.

BiH treba da preuzme Uredbu (EU) 347/2013 o smjernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu, koju je prilagodilo i usvojilo Ministarsko vijeće Energetske zajednice. BiH nije postupila u skladu s posebnim odredbama ove Uredbe kojima se podržava definiranje i promoviranje strateških infrastrukturnih projekata kako za električnu energiju tako i za plin do 31. decembra 2016. godine, i njihova primjena od 1. januara 2017. godine. Zbog toga je Ministarsko vijeće Energetske zajednice donijelo odluku na kraju 2018. kojom se utvrđuju povrede i traži od BiH da izvijesti Sekretarijat i Stalnu grupu na visokom nivou o poduzetim mjerama kako bi se osiguralo preuzimanje odredbi. BiH treba osigurati potpunu usklađenost do

1. jula 2019. godine. U suprotnom, preporučit će se daljnje mjere protiv države. Dugoročni plan razvoja prijenosne mreže za period 2018.-2027. utvrđuje prioritetne interkonekcije za prenos električne energije sa susjednim zemljama. BiH ima četiri interkonekcije sistema za prijenos električne energije koje su uključene na listu projekata od interesa za Energetsku zajednicu (PECI) i projekata od zajedničkog interesa (PMI).

Ne postoji zakonski okvir za prirodni plin na državnom nivou niti usklađeni zakoni na entitetskom nivou. Ovo otežava razvoj infrastrukture prirodnog plina i tržišta plina. BiH ima tri projekta za plinsku interkonekciju na listama PECI /PMI koji predviđaju povezivanje infrastrukture sa hrvatskim sistemom prirodnog plina. Projekt povezivanja plinske infrastrukture u zemlji preko Slobodnice-Broda-Zenice je blokiran zbog nedostatka političkog konsenzusa. Napreduje izrada projektne dokumentacije za južnu interkonekciju plinovoda na dionici Zagvozd-Posušje-Travnik, iako projekat trenutno osporava Vlada Republike Srpske. BiH se trenutno snabdijeva kroz jednu ulaznu tačku i potpuno zavisi od ruskog prirodnog plina. Potrebno je osigurati pravilno održavanje infrastrukture i povećati sigurnost opskrbe.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

BiH je dostigla određeni nivou pripremljenosti u oblasti transevropskih mreža.

Zakonodavni okvir treba uskladiti sa uredbama o TEN-T i TEN-E za provedbu transportnih i energetskih projekata. Transportna i energetska infrastruktura nedovoljno su razvijene. Reformske mjere povezivanja sporo se provode u BiH.

U narednoj godini, BiH treba posebno poduzeti sljedeće:

  • nastaviti sa razvojem osnovnih transportnih mreža (Uredba br. 1315/2013 smjernice za razvoj transevropske transportne mreže) i osnovnih energetskih mreža u skladu sa prioritetima ulaganja u infrastrukturu koji su dogovoreni u okviru plana regionalnog povezivanja;
  • ubrzati provedbu reformskih mjera povezivanja i nastaviti sa usvajanjem višegodišnjih planova održavanja za cjelokupnu cestovnu i željezničku osnovnu mrežu;
  • izvršiti usklađivanje s Uredbom (EU) 347/2013 o smjernicama za transevropsku energetsku infrastrukturu.