×

d-12

Poglavlje 12: Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika

Higijenksa pravila EU u proizvodnji prehrambenih proizvoda osiguravaju visok nivo sigurnosti hrane. Zdravlje i dobrobit životinja i sigurnost hrane životinjskog porijekla su zaštićeni, zajedno sa kvalitetom sjemena, sredstvima za zaštitu bilja, zaštitom od štetnih organizama i ishranom životinja.

SSP sadrži odredbe o saradnji u oblasti veterinarske i fitosanitarne politike, posebno u cilju ispunjavanja odgovarajućih zahtjeva EU i podrške postepenom usklađivanju propisa i praksi Bosne i Hercegovine sa pravilima i standardima EU.

Prema ustavnom i pravnom okviru, nadležnost u oblasti sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike imaju državni nivo, entiteti, kantoni i Brčko distrikt. Državni nivo je usvojio propise u svim podoblastima ovog poglavlja (pitanja sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarna pitanja). Propisi usvojeni na državnom nivou primjenjuju se u entitetima, kantonima i Brčko distriktu zajedno sa njihovim propisima koji regulišu određena pitanja iz ovog poglavlja.

Glavna nadležna tijela na državnom nivou su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ured za veterinarstvo i Uprava za zaštitu zdravlja bilja (posljednja dva su upravne organizacije u sastavu Ministarstva) i Agencija za sigurnost hrane. Na entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta, pitanjima iz ovog poglavlja bave se ministarstva i Odjeljenje zaduženo za poljoprivredu. Za inspekcijski nadzor nadležni su svi nivoi vlasti.

Republika Srpska osporava određene nadležnosti i propise na državnom nivou u oblasti sigurnosti hrane, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja. Iz tog razloga, posljednjih godina nije vršeno dalje usklađivanje zakonodavstva na državnom nivou sa acquis-em.

Pravni okvir na državnom nivou čine zakoni o hrani (2004), genetski modifikovanim organizmima (2009), veterinarstvu (2002), zaštiti i dobrobiti životinja (2009), zaštiti zdravlja bilja (2003), fitofarmaceutskim sredstvima (2004), sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (2005) i zaštiti novih sorti bilja (iz 2010. godine, sa izmjenama i dopunama iz 2013.). Osim toga, entiteti i neki kantoni imaju svoje propise kojima se utvrđuju politike i načini provedbe. Bosna i Hercegovina mora poboljšati usklađivanje pravnih propisa u cijeloj zemlji i izbjeći preklapanje nadležnosti. Institucionalno uređenje i funkcije i odgovornosti centralnih nadležnih organa, u oblasti sigurnosti hrane, veterinarstva te fitosanitarne oblasti, moraju se dodatno ojačati kako bi se osigurao potpuno funkcionalan komandni lanac, koordinacija i razmjena informacija, posebno za službene kontrole, procjenu rizika i upravljanje krizom.

Država ima ovlaštene laboratorije za vršenje službenih laboratorijskih ispitivanja za sanitarnu i fitosanitarnu kontrolu. Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditira ispitne laboratorije koje rade fizičko-hemijske, biološke i mikrobiološke analize vode, hrane za ljude i hrane za životinje. Kapacitet laboratorija i broj akreditovanih laboratorijskih metoda za dijagnostiku su generalno zadovoljavajući, ali ih je potrebno ojačati. U Bosni i Hercegovini ne postoji sistem nacionalnih referentnih laboratorija koji bi osigurao higijensku, veterinarsku, fitosanitarnu kontrolu, analizu hrane za ljude i hrane za životinje u skladu sa zahtjevima acquis-a. Država treba osigurati da taj sistem bude u potpunosti uspostavljen. Potrebno je usvojiti državnu strategiju za laboratorijska ispitivanja uzoraka, kako to zahtijeva sistem službene kontrole hrane za ljude i hrane za životinje.

U oblasti opšte sigurnosti hrane, pravila u oblasti sigurnosti hrane i posebnih pravila za hranu za životinje, Bosna i Hercegovina je povećala izvoz određenog broja proizvoda u EU u skladu sa pravilima i zahtjevima EU. Država izvozi ribu, meso, krompir, mlijeko i mliječne proizvode, kao i kopitare (sportski konji za utrke) u EU. Osim toga, dopušteno je prevoziti govedinu i proizvode od goveđeg mesa kroz EU prilikom izvoza u treće zemlje. Bosna i Hercegovina ima u cilju postepeno usklađivanje sa zahtjevima EU za izvoz drugih roba, kao što su perad i jaja, te ostale kategorije mesa, kao što su goveđe, ovčje i kozje meso.

Regulatorni okvir u oblasti veterinarske politike čine državni Zakon o veterinarstvu (2002) i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja (2009). BiH mora pojačati napore na daljem usklađivanju sa acquis-em, posebno sa propisima EU-a o zdravlju životinja i o upravljanju nusproizvodima životinjskog porijekla. Potrebno je provesti cjelodržavnu strategiju za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla.

Bosna i Hercegovina provodi aktivnosti u cilju kontrole, sprečavanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja. Provela je mjere kontrole životinja, uključujući mjere protiv bolesti kvrgave kože, bjesnila, bruceloze i tuberkuloze goveda. U zemlji nema registrovanih slučajeva bjesnila od 2015. godine. Nisu prijavljeni novi slučajevi bolesti kvrgave kože. Višegodišnji operativni programi za kontrolu i iskorjenjivanje bjesnila i bruceloze planirani su do 2022. godine. Potrebno je osigurati njihovu efikasnu provedbu. Potrebno je pojačati napore kako bi se osigurali održivi resursi za dugoročne mjere kontrole bolesti životinja. Sistem za prijavljivanje bolesti životinja i upravljanje informacijama o epidemijama zahtijeva nadogradnju kako bi postao potpuno funkcionalan. Kapacitet laboratorija, uključujući osoblje i opremu, generalno je zadovoljavajući, kao i broj akreditovanih laboratorijskih metoda za dijagnostikovanje bolesti životinja. Generalno, u zemlji postoje dvije referentne veterinarske laboratorije za određene vrste laboratorijskih ispitivanja za dijagnostikovanje zaraznih i parazitskih bolesti životinja, Veterinarski fakultet Sarajevo i Veterinarski institut Banja Luka, koji vrše usluge na odgovarajući način, ali potrebno je ojačati njihove kapacitete.

Plan praćenja rezidua je izrađen i provodi se. Potrebno je unaprijediti sistem identifikacije, registracije, a naročito kontrole kretanja životinja, uključujući i centralnu bazu podataka, kako bi se osiguralo efikasnije planiranje i provedba relevantnih mjera za zdravlje životinja. Centralna baza podataka o registraciji i identifikaciji goveda generalno je zadovoljavajuća; ali potrebno je dalje poboljšanje, prije svega na dvostrukom obavještavanju o kretanju i izvještavanju o svim klaonicama. Ne postoji sistem registracije i identifikacije ovaca, koza i svinja, kao ni kopitara. Potrebno je unaprijediti službenu kontrolu registracije i identifikacije životinja, uključujući kontrolu tržišta stoke. Potrebno je unaprijediti kapacitete za inspekciju, a njihove operativne procedure moraju biti usklađene kako na nivou cijele zemlje tako i sa zakonodavstvom EU kako bi se poboljšala i kontrola unutrašnjeg trži%

Što se tiče stavljanja na tržište hrane za ljude, hrane za životinje i nusproizvoda životinjskog porijekla, zvanični sistem države za kontrolu hrane i hrane za životinje tek treba biti u potpunosti usklađen sa acquis-em i uredno proveden. Administrativni kapaciteti na svim nivoima su odgovarajući, ali su nedovoljni u pogledu inspekcijskih službi i potrebno ih je unaprijediti posebno u pogledu profesionalizacije osoblja i poboljšanja kvalitete rada inspekcijskih službi uvođenjem-međulaboratorijskih uporednih testiranja. Zakoni o hrani (2004) i veterinarstvu (2002) na državnom nivou i odgovarajuće izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH trebaju se uskladiti sa acquis-em. Potrebno je osigurati potpunu provedbu higijenskog paketa na usklađen način u cijeloj zemlji.

Subjektima u poslovanju s hranom je potrebna obuka o posebnim zahtjevima EU u pogledu sigurnosti i kvalitete. Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provodi plan praćenja sigurnosti hrane. Potrebno je poboljšati plan upravljanja krizom i hitne operativne mjere u zemlji; potrebno je ojačati sistem procjene rizika, a održavanje baze podataka o sigurnosti hrane treba biti usklađeno u cijeloj zemlji. Bosna i Hercegovina u potpunosti učestvuje u sistemu brzog upozoravanja Evropske komisije za hranu i hranu za životinje (RASFF), provodi odgovarajuće inspekcije i izvještava Komisiju o rezultatima.

Pravni okvir koji reguliše fitosanitarnu politiku čini ratifikovana Međunarodna konvencija o zaštiti bilja (2003) i Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (2017) i zakoni o zaštiti zdravlja bilja (2003), fitofarmaceutskim sredstvima (2004), sjemenu i sadnom materijalu poljoprivrednih biljaka (2005) i zaštiti novih sorti bilja (2010).

Registracija relevantnih proizvođača, uvoznika, izvoznika i distributera u jedinstveni fitoregistar se uredno odvija, ali je potrebno pokrenuti izdavanje biljnih pasoša. Uspostavljen je program posebnog nadzora karantinskih štetnih organizmima na krompiru i u funkciji je upisivanje novih sorti u sortnu listu zemlje, dok šema sjemena OECD-a nije usvojena. Rad službenih dijagnostičkih laboratorija i službene kontrole uvoza treba biti usklađen sa acquis-em. Potrebno je povećati broj fitosanitarnih inspektora i ojačati njihove administrativne kapacitete. Principi integrisane zaštite bilja moraju se provoditi na usklađen način u cijeloj zemlji. Poljoprivrednim proizvođačima je potrebna obuka o zahtjevima i standardima EU za korištenje sredstava za zaštitu bilja i primjeni maksimalno dozvoljenih količina rezidua.

Što se tiče genetski modifikovanih organizama, Zakon o GMO (2009) predviđa podijeljene nadležnosti na državnom, entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta. Zakon i njegovi provedbeni akti propisuju postupak i uslove za ograničenu upotrebu, prekogranični prenos, namjerno unošenje u okoliš i stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji se sastoje, sadrže ili vode porijeklo od GMO-a. Inspekcijski poslovi se obavljaju na entitetskom, kantonalnom i nivou Brčko distrikta i u okviru administrativnih jedinica lokalne samouprave.

Bosna i Hercegovina ima Vijeće za GMO koje djeluje u savjetodavnom i nadzornom kapacitetu. Na osnovu potpisanog Protokola, Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Regioni Lazio e Toscana iz Rima, Italija, služi kao referentna laboratorija za Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da BiH nema svoju referentnu ili ovlaštenu laboratoriju za ispitivanje, kontrolu i praćenje prisutnosti GMO u hrani za ljude i hrani za životinje.

Bosna i Hercegovina treba: (i) uskladiti domaće zakonodavstvo sa acquis-em i osigurati usklađenost pravnih propisa u cijeloj zemlji; (ii) poboljšati institucionalno uređenje kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti; i (iii) ojačati lanac kontrole i koordinacije.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je dostigla određen nivo pripremljenosti u oblasti sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike.

U srednjoročnom periodu, država bi trebala dodatno uskladiti svoje sisteme službenih veterinarskih i fitosanitarnih kontrola sa pravilima EU, poboljšati institucionalno uređenje kako bi se izbjeglo preklapanje nadležnosti, te ojačati svoj lanac kontrole i koordinacije.

U narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno da:

  • uvede međulaboratorijska uporedna ispitivanja, poveća njihov administrativni kapacitet, a posebno kapacitet inspekcijskih službi i laboratorija;
  • ubrza pripreme za referentne laboratorije u zemlji, prije svega povećanjem akreditacije laboratorijskih metoda koje se koriste za higijensku, veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu i analizu hrane za ljude i hrane za životinje;
  • usvoji šemu sjemena OECD-a, prije svega za poljoprivredno sjeme i šumski materijal;
  • održava vakcinaciju sve dok se bjesnilo ne iskorijeni.