×

d-09

Poglavlje 9: Finansijske usluge

Pravila EU-a imaju za cilj osigurati pravičnu konkurenciju i stabilnost finansijskih institucija, odnosno bankarstva, osiguranja, dopunskih penzija, investicijskih usluga i tržišta vrijednosnih papira. Navedeno uključuje pravila o odobrenju, radu i nadzoru tih institucija.

SSP predviđa da su strane dužne sarađivati u cilju uspostave i razvoja odgovarajućeg okvira za poticanje sektora bankarstva, osiguranja i drugih finansijskih usluga u Bosni i Hercegovini.

U skladu s ustavnim i pravnim okvirom, nadležnosti u oblasti prava finansijskih usluga najvećim dijelom imaju dva entiteta i Brčko distrikt. Državni nivo ima ulogu kod koordinacije i pravnog usklađivanja te predstavljanja i izvršavanja obaveza zemlje na međunarodnom nivou.

Glavna tijela na državnom nivou su Ministarstvo finansija i trezora, Centralna banka, Agencija za osiguranje i Agencija za osiguranje depozita, kao i Fiskalno vijeće. Tijela nadležna na nivou entiteta uključuju ministarstva finansija, agencije za bankarstvo i osiguranje te komisije za vrijednosne papire. Brčko distrikt ima vlastitu Komisiju za vrijednosne papire, dok su bankarska i osiguravajuća tržišta pod nadzorom institucija entiteta u skladu sa zakonodavstvom na entitetskom nivou.

Što se tiče banaka i finansijskih konglomerata, bankarski sistem čine banke, mikrokreditne organizacije, leasing i faktoring društva u Federaciji BIH i štedno-kreditne organizacije u Republici Srpskoj. Strane kreditne institucije mogu osnovati banku u Bosni i Hercegovini, a dozvolu za rad u zemlji mogu dobiti samo banke koje su osnovane u zemlji kao pravne osobe. Nakon uspostavljanja, odnosno licenciranja od strane jedne od agencija za bankarstvo na nivou entiteta, banke u domaćem, jednako kao i u stranom vlasništvu, mogu djelovati pod istim uslovima. Zakonski propisani minimalni kapital iznosi 15 miliona KM (7,67 miliona eura). Dodatni zahtjevi, kao što je odobrenje nadležne agencije za bankarstvo, moraju se ispuniti ako banka registrirana u jednom entitetu želi otvoriti podružnicu u drugom. Nakon pristupanja, ovi zakoni će morati biti ukinuti. Oslanjanje na nadzor matične države u inostranstvu za strane banke varira po nekoliko faktora, u skladu s određenim brojem memoranduma o razumijevanju koje su entitetske agencije za bankarstvo potpisale sa supervizorima u zemljama porijekla stranih kreditnih institucija koje su osnovale „banke kćeri“ u Bosni i Hercegovini. Kada postane dijelom Evropske unije, zemlja će se morati uskladiti s principima „jedinstvenog pasoša“.

Što se tiče adekvatnosti kapitala i nadzora, Bosna i Hercegovina primjenjuje regulatorne Basel I standarde. Odredbe koje se odnose na prudencijalne koeficijente na nivou entiteta definira Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Agencija za bankarstvo Republike Srpske. Ukupni koeficijent adekvatnosti kapitala sektora je znatno iznad minimuma od 12% u zemlji (sa krajem 2018. godine iznosio je 15,5%) i nikada nije pao ispod 14,86% od početka monitoringa 2004. godine. Banke su dužne održavati prosječnu desetodnevnu minimalnu likvidnost u gotovini do najmanje 10% kratkoročnih izvora. Koeficijent zaduženosti postavljen je na najmanje 6%. Postoje strategije o potpunoj provedbi Basela III u oba entiteta, prema kojima su banke dužne postepeno unaprjeđivati svoju sposobnost primjene Basela III. Provedba reformi u skladu s Baselom III pomoći će zemlji da se uskladi s acquis-om u ovoj oblasti. U okviru svojih strategija, Agencija za bankarstvo Republike Srpske i Agencija za bankarstvo Federacije BiH usvojile su niz mjera usmjerenih na usklađivanje s Direktivom o kapitalnim zahtjevima (CRDIV) i Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR). Potrebno je nastaviti s provedbom kako bi se zadovoljili kapitalni zahtjevi iz acquis-a.

Sistem osiguranja depozita temelji se na odgovarajućem zakonu na državnom nivou, a operacionalizira se preko Agencije za osiguranje depozita. Prihvatljivi depoziti osigurani su do iznosa od 25 500 eura. Bosna i Hercegovina je dužna povećati pokrivenost na 100 000 eura kako bi bila u skladu sa zahtjevima acquis-a. Postojeće zakonodavstvo ne predviđa automatsko članstvo u sistemu osiguranja depozita. Trenutno su licencirane 23 banke koje su dio sistema osiguranja depozita. U budućnosti će Bosna i Hercegovina morati uskladiti zakonodavstvo s Direktivom o sistemima osiguranja depozita.

Centralna banka Bosne i Hercegovine zadužena je za koordinaciju aktivnosti entitetskih agencija koje su nadležne za izdavanje dozvola i nadzor nad entitetskim bankama. Koordinacija se provodi putem mjesečnih sastanaka, redovne razmjene informacija i zajedničkih inspekcija na licu mjesta kod sistemski važnih banaka. Principi koordinacije nadzora banaka i međusobne saradnje definirani su u memorandumu koji su ove institucije potpisale u 2008. godini. Stalni odbor za finansijsku stabilnost kojim predsjedava guverner Centralne banke bavi se širim pitanjima finansijske stabilnosti i upravljanja finansijskim krizama. Odbor nema ovlaštenja da naloži institucijama da provode bilo kakve mjere, ali može izdati neobavezujuće preporuke. Kao nadzorna tijela, entitetske agencije za bankarstvo izdaju bankama dozvole za rad ukoliko su ispunjeni različiti uslov, uključujući minimalni iznos osnivačkog kapitala i odgovarajući sistem za upravljanje rizicima. Nadzorna tijela provode inspekcije na licu mjesta i objavljuju godišnje izvještaje. Entitetsko zakonodavstvo osigurava operativnu i finansijsku nezavisnost nadzornih tijela i propisuje naknade za dozvole za rad. Praćenje poslovanja nadzornih tijela vrše zakonodavne vlasti u oba entiteta. Nadzor nad poslovanjem banaka u Brčko distriktu provode entitetske agencije za bankarstvo, ovisno od sjedišta matične banke.

Na snazi su usklađeni entitetski zakoni i zakoni o bankarskom poslovanju u njihovim bankarskim agencijama, koji u ovoj fazi razvoja osiguravaju uglavnom adekvatan pravni i regulatorni okvir bankarskog sektora, iako je novi okvir za rješavanje nepotpun. Broj banaka je veliki u odnosu na veličinu tržišta, čak i nakon što je Republika Srpska 2017. godine provela likvidaciju dvije banke u dogovoru s MMF-om. Stopa nenaplativih kredita je relativno visoka (8,8% u četvrtom kvartalu 2018. godine). Sve banke su završile revizije kvalitete aktive, na temelju kojih su agencije za bankarstvo odobrile planove za rješavanje uočenih slabosti, uključujući upravljanje rizicima i nadzorne prakse. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati finansijski sektor rješavanjem nenaplativih kredita kao prioritetnog pitanja.

Potrebno je usvojiti Zakon o osiguranju depozita u bankama na državnom nivou kako bi se omogućilo korištenje fonda za osiguranje depozita u sanacijske svrhe. Ovo predstavlja bitno obilježje novog okvira za sanaciju. Potrebne su reforme za usklađivanje s EU Direktivom za oporavak i sanaciju banaka kako bi se postigla potrebna razina usklađenosti. Nadalje, vlasti trebaju usvojiti zajedničku metodologiju za određivanje sistemski važnih banaka. Sveukupno, entitetski zakoni o bankama i zakoni o njihovim agencijama za bankarstvo te državni zakon o osiguranju depozita u bankama, nakon usvajanja, trebali bi pojačati korektivna i provedbena ovlaštenja nadzornih tijela, uvesti konsolidirani nadzor bankovnih grupa u entitetima i uspostaviti jedinstveni okvir za sanaciju bankarstva za zemlju. Potrebno je potpisati sveobuhvatni Memorandum o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti kako bi se unaprijedila saradnja i razmjena informacija u oblasti nadzora banaka, pripravnosti i upravljanja krizama, te sistemskog nadzora rizika. Entitetsko zakonodavstvo o stečaju i likvidaciji primjenjuje se na sve pravne osobe, uključujući banke i finansijske institucije.

Ne postoji eksplicitno zakonodavstvo ni na jednom nivou koje bi reguliralo finansijske konglomerate. Samim time, nema ni aktivnosti nadzora u ovoj oblasti. Međutim, entitetsko zakonodavstvo o bankarstvu sadrži odredbe o bankarskim grupacijama i nadzoru bankarskih grupacija na konsolidiranoj osnovi te definira mjere koje nadležna agencija za bankarstvo može poduzeti prema članici bankarske grupacije.

Što se tiče osiguranja i strukovnih penzija, Bosna i Hercegovina je uspostavila institucionalni okvir za cijelu zemlju za usklađivanje propisa kako bi se osigurali jednaki uslovi za osiguravajuća društva u zemlji i za prekogranično pružanje usluga. Sektor osiguranja čini 2,1% BDP-a zemlje i 5,57% aktive finansijskog sektora. Iznos premija u 2017. godini iznosio je 349 miliona eura (uglavnom neživotna osiguranja i obavezno osiguranje u saobraćaju).

Glavne nadležnosti u ovoj oblasti definirane su entitetskim zakonima o osiguravajućim društvima, posredovanju i obaveznom osiguranju u saobraćaju. Ovim se propisom utvrđuju prava osnivanja i poslovanja osiguravajućih društava, njihovih podružnica u drugom entitetu i prekogranične usluge. Zakon o Agenciji za osiguranje Bosne i Hercegovine iz 2004. godine predviđa usklađivanje propisa, nadzornu saradnju između entiteta i zastupanje u međunarodnim odnosima.

Entitetske agencije zadužene su za nadzor osiguravajućih društava. Nadležna agencija određuje se prema mjestu sjedišta subjekta nadzora. Zakonom se od tih tijela zahtijeva da budu operativno i finansijski nezavisna. Vršitelji nadzora odgovaraju vladi Federacije BiH i Narodnoj skupštini u Republici Srpskoj. Dužni su izdavati redovne izvještaje o tržištu osiguranja. Entitetsko zakonodavstvo propisuje da su dužni biti autonomni i nezavisni. Koordinacija nadzora između entiteta povjerena je Agenciji za osiguranje Bosne i Hercegovine koja je odgovorna za usklađivanje s acquis-om. Nadležnosti, osoblje i resursi ove Agencije nisu dovoljni za osiguravanje da entiteti dosljedno uvrštavaju njene preporuke u svoje nacrte zakona.

Potrebno je riješiti ovo pitanje kako bi Agencija učinkovito koordinirala reforme u sektoru osiguranja.

Prema entitetskim zakonima o osiguranju, izmijenjenim i dopunjenim 2017. godine, osiguravajuća društva su obavezna pribaviti dozvole za obavljanje poslova osiguranja pod jednakim uslovima u cijeloj zemlji. Isto se odnosi i na društva u domaćem i stranom vlasništvu. Osiguravajuće društvo sa sjedištem u jednom entitetu može poslovati putem podružnice u drugom entitetu, s tim da njegovo poslovanje nadzire entitetski regulator iz sjedišta osiguravajućeg društva. Prekogranične usluge dopuštene su samo kod osiguranja od rizika koji se ne može ugovoriti u Bosni i Hercegovini, dok je direktno reosiguranje kod stranog društva moguće samo u Republici Srpskoj.

Tržište osiguranja nije liberalizirano za obavezno osiguranje u saobraćaju. Upravni odbor Agencije za osiguranje na državnom nivou donio je smjernice za postepenu liberalizaciju premija u cijeloj zemlji. Ove smjernice trebaju provoditi entitetske agencije za osiguranje.

Finansijski nadzor nad penzionim fondovima na osnovu rada i dobrovoljnim penzionim fondovima dodjeljuje se entitetskim agencijama za osiguranje i Komisiji za vrijednosne papire Federacije BiH za fazu akumulacije fonda. U Federaciji BIH, Komisija za vrijednosne papire i Agencija za nadzor osiguranja dijele odgovornosti i nadležna su tijela, kako je uređeno Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima. U Republici Srpskoj, Agencija za osiguranje vrši nadzor dobrovoljnih penzionih fondova.

Infrastruktura finansijskog tržišta je odgovornost entitetskih ministarstava finansija. Entitetske komisije za vrijednosne papire osnivaju se u skladu s relevantnim entitetskim zakonima, koji im povjeravaju licenciranje, kao i nadzor nad izdavanjem i trgovinom vrijednosnim papirima. Brčko distrikt također ima svoje zakonodavstvo i komisiju za vrijednosne papire koja djeluje kao regulator tržišta kapitala. Regulatori su odgovorni svom entitetskom zakonodavnom tijelu, odnosno Skupštini Distrikta. Zakonodavstvo na svim nivoima nije u skladu s acquis-om , uključujući i Direktivu o konačnosti poravnanja.

Što se tiče tržišta vrijednosnih papira i investicijskih usluga, komisije za vrijednosne papire na nivou entiteta i Brčko distrikta su imenovana nadzorna tijela. Zakon definira njihovu operativnu nezavisnost. Entiteti su uspostavili odgovarajuće registre vrijednosnih papira, dok Komisija za vrijednosne papire Brčko distrikta također koristi entitetske registre. Sveukupno gledano, Bosna i Hercegovina treba osigurati učinkovitost, otpornost i transparentnost tržišta vrijednosnih papira, što uključuje poboljšanje koordinacije između entiteta kako bi se osiguralo dosljedno usklađivanje s ključnim oblastima acquis-a u dijelu tržišta vrijednosnih papira, kao što su pravila o manipulaciji tržištem i zloupotreba tržišta te uključuje usklađivanje sa zahtjevima tržišta za zakonodavstvo o finansijskim instrumentima (MIFID II i MiFIR).

Što se tiče investicijskih fondova, u oba entiteta i Brčko distriktu na snazi je zakonodavstvo o investicijskim fondovima, kojim se odgovarajuće komisije za vrijednosne papire određuju za regulatore i vršitelje nadzora aktivnosti investicijskih fondova. Aktivnosti upravljanja investicijskim fondovima zahtijevaju prethodnu saglasnost odgovarajućih komisija za vrijednosne papire. Definicija investicijskih usluga u važećem zakonodavstvu nije u skladu s acquis-om, ali prepoznaje društva posrednika i prodavaca (brokersko-dilerska), koja su osnovana kao dionička društva i obavljaju poslove s vrijednosnim papirima u skladu s dopuštenjem Komisije za vrijednosne papire. Banke mogu obavljati i poslove s vrijednosnim papirima pod posebnim uslovima propisanim odgovarajućim propisima. Bonitetni omjeri definiraju se implicitno u Federaciji BiH i Brčko distriktu, a eksplicitno u Republici Srpskoj. Entiteti, kao ni Brčko distrikt, nemaju programe zaštite investitora.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti/umjereno je pripremljena u oblasti finansijskih usluga.

Finansijski sektor je uglavnom stabilan, ali su tržište i nadzor nad njim otežani uslijed fragmentacije. Bosna i Hercegovina treba posvetiti posebnu pažnju usklađivanju entitetskih zakona s acquis-om, uključujući bankarstvo, tržište vrijednosnih papira i sektor osiguranja. Također bi trebalo obratiti pažnju na poboljšanje koordinacije, saradnje i razmjene informacija između različitih tijela finansijskog sektora kako bi se osigurala odgovornost finansijskog sektora. Pridržavanje načela „jedinstvenog pasoša“ zahtijeva dalju liberalizaciju bankarskog sektora kako bi se omogućilo osnivanje podružnica stranih banaka i/ili pružanje prekograničnih usluga. U toj oblasti je potreban plan koordiniranog usklađivanja entitetskog zakonodavstva s acquis-om. Ukupni nivo pripremljenosti na tržištu vrijednosnih papira je nizak. Zemlja bi trebala izmijeniti zakonodavstvo o obaveznom osiguranju u saobraćaju kako bi liberalizirala svoje tržište osiguranja. Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati kapacitete agencije za osiguranje i izraditi konsolidirani plan usklađivanja s acquis-om u sektoru osiguranja.

Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala prije svega:

  • usvojiti zakon o osiguranju depozita kako bi se dovršio okvir za sanaciju banaka u skladu s Direktivom o sistemima osiguranja depozita i Direktivom za oporavak i sanaciju banaka;
  • potpisati Memorandum o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti;
  • demonstrirati poboljšanja u korektivnim i izvršnim ovlaštenjima nadzornih tijela (uključujući agencije za bankarstvo).