×

d-08

Poglavlje 8: Politika konkurencije

Pravila EU-a štite slobodnu konkurenciju i uključuju antimonopolska pravila protiv restriktivnih sporazuma između preduzeća i zloupotrebu dominantnog položaja, te uključuju i pravila o koncentracijama među preduzećima koja bi značajno ometala konkurenciju. Pravila EU-a također utvrđuju sistem kontrole državne pomoći. Vlastima je dopuštena dodjela državne pomoći samo u slučaju da su ispunjeni ograničavajući uslovi, s ciljem sprečavanja narušavanja konkurencije.

SSP sadrži odredbe o konkurenciji koje proizlaze iz acquis-a, a obuhvataju anti-konkurentske sporazume, zloupotrebu dominantnog položaja i državne pomoći, kao i pravila koja se primjenjuju na javna preduzeća i preduzeća s posebnim i isključivim pravima. SSP poziva na operativno nezavisna tijela za nadzor primjene konkurencijskog prava u Bosni i Hercegovini.

U skladu s ustavnim i zakonskim okvirom, nadležnosti u oblasti konkurencije i državne pomoći su najvećim dijelom na državnom nivou. Zakonodavni okvir uključuje zakonodavstvo na državnom nivou o konkurenciji i kontroli državne pomoći. U oblasti državne pomoći, državni nivo, entiteti i Brčko distrikt mogu također donijeti podzakonske propise usklađene s pravnim propisima na državnom nivou. Entiteti i kantoni također imaju javna komunalna preduzeća koja uživaju posebna prava i na koja se mora primjenjivati zakonodavstvo o državnoj pomoći.

Nadležna tijela zadužena za provedbu pravila o konkurenciji i državnoj pomoći su Konkurencijsko vijeće, Vijeće za državnu pomoć i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, svi na državnom nivou. U oblasti državne pomoći, provedbena tijela su Vijeće ministara i vlade entiteta i Brčko distrikta preko svojih nadležnih tijela, tj. Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, entitetskih ministarstava finansija i Direkcije za finansije Brčko distrikta.

Zakonodavni okvir o antitrustovima i spajanjima uglavnom je usklađen s acquis-om. Zakon o konkurenciji Bosne i Hercegovine u velikoj mjeri odražava odredbe Ugovora o funkcioniranju Evropske unije o ograničavajućim sporazumima i zloupotrebi dominantnog položaja. Njime se predviđa ex ante kontrola efekata spajanja na konkurenciju iznad određenih pragova prometa, u skladu s principima Uredbe EU o spajanju. Postoje provedbeni propisi koji osiguravaju dodatna materijalna i proceduralna pravila, kao i smjernice za provedbu pravnih pravila o konkurenciji, s ciljem značajnog usklađivanja s acquis-om. Podzakonski akti se trebaju dodatno uskladiti s acquis-om.

Što se tiče institucionalnog okvira, Konkurencijsko vijeće je operativno nezavisno tijelo odgovorno za provedbu Zakona o konkurenciji. Konkurencijsko vijeće ima isključivu nadležnost i ovlaštenja za odlučivanje po pitanjima konkurencije.

Sastoji se od šest članova koje imenuju Vijeće ministara i entitetske vlade iz redova pravnih i ekonomskih stručnjaka. Podršku u radu im pruža 20 uposlenih. Funkcioniranje Konkurencijskog vijeća znatno je otežano zbog strogih proceduralnih rokova i postupaka donošenja odluka prema nacionalnom principu. Naime, da bi imale pravni učinak, odluke Konkurencijskog vijeća moraju imati podršku najmanje jednog člana iz svakog od konstitutivnog naroda. To bi, na primjer, moglo rezultirati brojnim slučajevima gdje potencijalna zloupotreba vladajućeg položaja nije zabranjena ili se koncentracija automatski odobrava nakon isteka proceduralnih rokova. Usljed navedenog, relevantne odredbe u oblasti konkurencije, čak i ako su usklađene s acquis-om, ne provode se u praksi.

Konkurentsko vijeće može postupati po pritužbi ili obavijesti ili na vlastitu inicijativu. Prilikom provođenja istrage, može izdavati zahtjeve za informacijama i obavljati nenajavljene inspekcije na licu mjesta. Također može izreći novčane kazne i koristiti pravne lijekove u slučaju da utvrdi kršenje pravila konkurencije. Primjenjuje politiku ublažavanja kazne za novčane kazne u slučajevima kartela u kojima društva osiguravaju informacije. Konkurencijsko vijeće zabranjuje ili odobrava spajanja, sa ili bez pratećih uslova, te daje mišljenja o nacrtima zakona koji mogu utjecati na konkurenciju. U skladu s pravilima EU-a, odluke Konkurencijskog vijeća se mogu osporavati. Žalba se može pokrenuti pred Sudom Bosne i Hercegovine kao upravnim sudom koje postupa kao drugostepeni organ.

Što se tiče administrativnih kapaciteta, Konkurencijsko vijeće ima odgovarajuće ljudske resurse, ali uposleni nemaju potrebnu stručnost i istražne kapacitete. Što se tiče provedbe, Konkurencijsko vijeće je kroz određeni broj odluka odredilo novčane kazne. Unatoč tome, Konkurencijsko vijeće mora osnažiti svoje provedbene aktivnosti, posebno na kartelima, kroz provedbu više inspekcija na licu mjesta, određivanje pravnih lijekova u slučajevima spajanja i podizanjem svijesti o svom programu ublažavanja kazni. Potrebno je osnažiti kapacitete suda da postupa u složenim predmetima konkurencije.

Što se tiče državne pomoći, zakonodavni okvir je djelimično usklađen s acquis-om i odredbama SSP-a. Sastoji se od Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini i propisa donesenih od strane Vijeća ministara i vlada entiteta i Brčko distrikta. Oba entiteta su usvojila uredbe o svrsi, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći, s ciljem daljeg usklađivanja s acquis-om. Općenito, relevantni podzakonski akti nisu ravnomjerno usvojeni u cijeloj zemlji. Na primjer, odluka o de minimis pomoći te o pomoći za usluge od općeg ekonomskog interesa, postoji samo u Federaciji BiH. Tek se treba izraditi mapa regionalne pomoći. Ova mapa pomoći bi pokazala geografska područja određena na razini NUTS II, gdje su privredna društva koja ispunjavaju uslove za dobivanje regionalne državne pomoći prema utvrđenim intenzitetima u skladu s regionalnim smjernicama za državnu pomoć.

Što se tiče institucionalnog okvira, Vijeće za državnu pomoć odgovorno je za osiguranje dosljedne provedbe Zakona o sistemu državne pomoći. Vijeće za državnu pomoć sastoji se od osam članova koje imenuju Vijeće ministara i vlade entiteta i Brčko distrikta. Sekretarijat osigurava stručnu, tehničku i pravnu pomoć u radu. Funkcioniranje Vijeća za državnu pomoć značajno je otežano nacionalnim principom kod donošenja odluka, koji zahtijeva da odluke Vijeća podrži najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda kako bi one imale pravni učinak. Usljed navedenog, relevantne odredbe u oblasti državne pomoći, čak i ako su usklađene s acquis-om, mogu potencijalno ne biti provedene u praksi. Vijeće za državnu pomoć treba pokazati svoju nezavisnost od institucija koje dodjeljuju pomoć, posebno ministarstava, te ostvariti solidne rezultate kod provedbe, uključujući provedbu velikih projekata između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja.

Prema Zakonu o sistemu državne pomoći, davatelj državne pomoći dužan je obavijestiti Vijeće za državnu pomoć o svim mjerama državne pomoći prije nego se mjere pomoći mogu odobriti. Vijeće za državnu pomoć može naložiti povrat nezakonite pomoći, s kamatama ako se pomoć koja nije prijavljena smatra nespojivom s pravilima o državnoj pomoći. Može pokrenuti ex officio istrage i provesti naknadne procjene dodijeljene državne pomoći ako postoje dovoljni pokazatelji da je pomoć dodijeljena nezakonito.

Vijeće za državnu pomoći nema dovoljne kapacitete za provedbu. Sa samo sedam uposlenih, njegov Sekretarijat nije u mogućnosti ispunjavati svoje zadatke. Republika Srpska ne plaća svoj puni doprinos finansiranju Vijeća, unatoč sudskoj presudi. Posljednjih godina Vijeće za državnu pomoć donijelo je vrlo malo odluka i sve su bile pozitivne ili nije utvrđen element državne pomoći. Ovakva situacija izaziva značajnu zabrinutost u pogledu njegovih kapaciteta za provedbu. Značajna većina mjera državne pomoći provodi se dodjeljivanjem ovlaštenja prije obavještavanja i odobrenja Vijeća za državnu pomoć. Usklađivanje postojećih programa državne pomoći s obavezama koje proizlaze iz SSP-a i pravila o državnoj pomoći EU-a je još u izrazito ranoj fazi. Bosna i Hercegovina treba osigurati transparentnost svih dodijeljenih mjera državne pomoći.

Što se tiče liberalizacije, Zakon o konkurenciji i Zakon o sistemu državne pomoći primjenjuju se na javna preduzeća i preduzeća s posebnim ili ekskluzivnim pravima. Pravila o finansiranju usluga od općeg ekonomskog interesa nisu u potpunosti usklađena s acquis-om.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina ima određeni nivo pripremljenosti u oblasti politika konkurencije.

Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti s daljim usklađivanjem zakonodavnog okvira u oblasti konkurencije i državne pomoći s relevantnim dijelovima acquis-a.

Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje Konkurencijskog vijeća, potrebno je da Bosna i Hercegovina revidira svoje procedure za donošenja odluka, ukine veto po nacionalnom principu i izmijeni proceduralne rokove kako bi se omogućilo dovoljno vremena za donošenje odluka. Potrebno je pojednostaviti postupke za imenovanje članova Vijeća. Isto tako, potrebno je revidirati procedure donošenja odluka Vijeća za državnu pomoć kako bi se ukinuo veto po nacionalnom principu. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju osiguravanju dosljedne provedbe pravila o državnoj pomoći u cijeloj zemlji. Vijeće za državnu pomoć treba pokazati svoju operativnu nezavisnost i ostvariti solidne rezultate u izvršavanju odluka. U tom cilju, zemlja bi trebala značajno ojačati administrativni kapacitet Vijeća za državnu pomoć i osnažiti napore na podizanju svijesti o pravilima o državnoj pomoći na svim nivoima.

Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala prije svega:

  • unaprijediti rezultate provedbe Vijeća za državnu pomoć osiguravajući da tijela koje dodjeljuju pomoć dostavljaju ex ante obavještenja o mjerama državne pomoći;
  • uskladiti postojeće programe pomoći s odredbama SSP-a;
  • osigurati da je Vijeće za državnu pomoć operativno nezavisno i da ima odgovarajuće finansiranje, uključujući i neuplaćena sredstva iz Republike Srpske.