×

d-04

Poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala

U EU mora postojati mogućnost kretanja kapitala i investicija bez ograničenja, kao i zajednička pravila za prekogranična plaćanja. Banke i drugi privredni subjekti primjenjuju određena pravila u podršci borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

SSP utvrđuje petogodišnji vremenski okvir za postepenu liberalizaciju kretanja kapitala do njegove potpune liberalizacije do 1. juna 2020. godine. Štaviše, Bosna i Hercegovina se obavezala da će postepeno povećavati nivo provedbe propisa EU-a o slobodnom kretanju kapitala.

Prema ustavnom i zakonodavnom okviru, nadležnosti za slobodno kretanje kapitala ostvaruju se na državnom nivou te nivoima dva entiteta i Brčko distrikta. Nadležnosti na državnom nivou ograničene su na određene funkcije koje vrši Centralna banka. Entiteti i Brčko distrikt reguliraju domaći platni promet i devizno poslovanje. Država je zadužena za donošenje zakona za suzbijanje pranja novca, dok su svi nivoi vlasti odgovorni za provedbu propisa za suzbijanje pranja novca.

Na državnom nivou, glavna uključena tijela su Finansijsko-obavještajni odjel u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu i Centralna banka. Na entitetskom nivou glavna tijela koja su uključena su ministarstva finansija, ministarstva trgovine, ministarstva pravde, agencije za bankarstvo, agencije za osiguranje, kao i komisije za vrijednosne papire i agencije za privatizaciju. Entiteti i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova i Policija Brčko distrikta zaduženi su za finansijske istrage i borbu protiv pranja novca.

Zakoni o deviznom poslovanju definiraju kapitalne transakcije sa stranim zemljama. U skladu s ustavnim nadležnostima, devizno poslovanje regulirano je zakonima o deviznom poslovanju dva entiteta i Brčko distrikta. Ti su zakoni uglavnom međusobno usklađeni u smislu stepena liberalizacije i svi priznaju princip postepene liberalizacije kretanja kapitala. Sva tri zakona djelimično su usklađena s relevantnim dijelovima acquis-a.

Što se tiče kretanja kapitala i plaćanja, zemlja je prihvatila obaveze od MMF-a u smislu primjene pune konvertibilnosti tekućeg računa. Konvertibilna marka uvedena je kao zakonsko sredstvo plaćanja 1997. godine, a od 2002. godine vezana je uz euro po fiksnom tečaju. Zakon o Centralnoj banci zabranjuje ograničenja plaćanja međunarodnih transakcija, osim ako je to nužno za ispunjavanje međunarodnih obaveza. Obavezne rezerve su jedini instrument monetarne politike Centralne banke, koji se može koristiti za upravljanje prekomjernim prilivima stranih valuta.

Dugoročne kapitalne transakcije uglavnom su liberalizirane. I dalje su na snazi određena administrativna ograničenja za odljeve kapitala koji se koriste za osnivanje preduzeća u inostranstvu ili za ulaganja u inostrana preduzeća. Oba entitetska zakona o stranim ulaganjima propisuju dopušteni maksimum od najviše 49% stranog vlasništva za društva koja posluju u medijskoj i namjenskoj industriji. Ipak, ukoliko postoji izričito opravdani interes i ako je to dopušteno relevantnim zakonodavstvom, entitetska vlada može donijeti odluku da udio stranog ulagača u društvu koje posluje u sektorima koji su predmet ovih ograničenja može premašiti 49% osnivačkog kapitala. Međutim, ograničenje kao takvo ostaje propisano zakonom, te moguće da nije u skladu sa zahtjevima acquis-a o slobodnom kretanju kapitala.

Transakcije depozita rezidenata djelimično su liberalizirane, što znači da su potrebna odobrenja za držanje depozita u inostranstvu, gdje su depoziti ograničeni na posebne svrhe, uključujući plaćanje troškova podružnica ili troškova povezanih s trgovačkom ili investicijskom aktivnošću rezidenta.

Međutim, i dalje su na snazi ograničenja za kratkoročne kapitalne transakcije, uključujući finansijske kredite i zajmove koje rezidenti daju nerezidentima i isplate premija životnog osiguranja nerezidentima od strane rezidenata. Investicijska pravila za institucionalne investitore, kao što su banke, dobrovoljni investicijski fondovi i Agencija za osiguranje depozita, podliježu ograničenjima ulaganja u inostrane vrijednosne papire.

Zakon o politici direktnih stranih ulaganja na državnom nivou daje stranim ulagačima i državljanima Bosne i Hercegovine jednaka vlasnička prava na nekretninama [vidi također Poglavlje 23. – Pravosuđe i osnovna prava]. Ovaj zakon uspostavlja uslov reciprociteta samo u slučaju država nasljednica bivše Jugoslavije. Što se tiče stranih fizičkih osoba, entitetski i zakoni Brčko distrikta koji uređuju imovinska prava propisuju obavezu reciprociteta, osim ako je pitanje uređeno međunarodnim ugovorom. Navedeni zakoni također uključuju dodatne uslove kao što su drugo prebivalište ili vlasništvo nad privrednim društvom u zemlji, što dodatno otežava proces stjecanja nekretnina za strane rezidente. Poljoprivredno zemljište ne može biti u vlasništvu stranih fizičkih i pravnih osoba. Ovakve zabrane vlasništva nisu usklađene sa zahtjevima acquis-a. Štaviše, u skladu s članom 61. stav 3. SSP-a, u roku od šest (6) godina od stupanja Sporazuma na snagu, Bosna i Hercegovina je dužna postepeno prilagođavati svoje zakonodavstvo u dijelu koji se tiče stjecanja nekretnina kako bi državljani država članica EU uživali isti tretman kao i državljani Bosne i Hercegovine od 2021. godine.

U oba entiteta postoji nekoliko društava od strateškog interesa (uključujući oblasti telekomunikacija i željeznice) u kojima su entitetske vlade zadržale većinski udio i upravljačka prava.

Što se tiče platnih sistema, zakonodavni okvir koji uređuje bezgotovinska plaćanja obuhvata Zakon o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i zakonodavstvo entiteta i Brčko distrikta koji regulira platne transakcije i devizno poslovanje. Sistem žirokliringa i operacije bruto podmirenja u realnom vremenu uspostavljene su unutar Centralne banke. Komercijalne banke su dio sistema, kao ovlašteni operateri, a poslovni subjekti su dužni otvarati račune i držati sva novčana sredstva na svojim računima za obavljanje plaćanja. Plaćanja se vrše u domaćoj valuti i samo se iznimno mogu vršiti određene transakcije između rezidenata i nerezidenata u stranoj valuti. Pored komercijalnih banaka, za obavljanje određenih platnih transakcija ovlaštena su javna preduzeća za poštanske usluge.

Prekogranična plaćanja regulirana su entitetskim i zakonima Brčko distrikta o deviznom poslovanju. Banke i javna preduzeća za poštanske usluge, kao ovlašteni operatori, obavljaju prekogranične transakcije u ime poslovnih subjekata. Za državna tijela i javne agencije koje je utvrdilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Centralna banka vrši ulogu bankara i fiskalnog agenta.

Platne usluge trebaju se dodatno liberalizirati i modernizirati kako bi koristile postojećim i novim akterima na tržištu. Sistem bi trebao biti otvoren i drugim operatorima koji nisu banke.

Informacije o uslovima za korištenje platnih usluga (uključujući zakonske obaveze banaka kojima se regulira zaštita korisnika platnih usluga) regulirane su entitetskim propisima o bankarstvu, propisima o zaštiti korisnika finansijskih usluga i propisima o domaćem platnom prometu. Uslovi su transparentni i lako dostupni, uključujući i na službenim internetskim stranicama regulatora i pružatelja usluga. Centralna banka donosi odluku o naknadama koje naplaćuje od komercijalnih banaka za korištenje platnih sistema. Komercijalne banke naplaćuju naknade za domaći platni promet u skladu s njihovim općim uslovima i pojedinačnim ugovorima između banke i klijenta. Naknade za obavljanje platnog prometa s inostranstvom naplaćuju se u skladu s poslovnom politikom pojedinačnih banaka. Propisi o bankama i domaćem platnom prometu uključuju određivanje nadležnih tijela, postupanje s pritužbama korisnika i vansudsko rješavanje sporova, što su odredbe koje zahtijeva Direktiva o platnim uslugama. Ne postoji pravni ili institucionalni okvir koji regulira područje elektroničkog novca ili poslovanje institucija koje izdaju elektronički novac.

Zakonodavni i institucionalni okvir u borbi protiv pranja novca u skladu je s preporukama Radne grupe za finansijske mjere protiv pranja novca (FATF). Baza podataka NVO-a je operativna kako bi se osigurala transparentnost registracije i finansijskog izvještavanja. Bosna i Hercegovina je još uvijek na popisu EU-a trećih zemalja s visokim rizikom. Potrebno je da se zemlja uskladi s acquis-om u dijelu koji se tiče stvarnog vlasništva [vidi Poglavlje 24. – Pravda, sloboda i sigurnost].

Potrebno je provesti preventivne mjere, nadzorne mjere i sankcije u slučaju kršenja, posebno u nefinansijskom sektoru. Potrebni su napori za dalje usklađivanje s acquis-om EU-a u oblasti suzbijanja pranja novca i finansiranja terorizma, posebno kako bi se osigurala transparentnost informacija o stvarnom vlasništvu.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je umjereno pripremljena u oblasti slobodnog kretanja kapitala.

Kretanje kapitala u zemlji djelimično je liberalizirano i potrebni su napori kako bi se u potpunosti uskladilo zakonodavstvo zemlje s acquis-om. Zemlja treba prilagoditi svoj pravni okvir kako bi garantirala slobodno kretanje kapitala kako je to predviđeno propisima EU, poput postepenog ukidanja ograničenja stranih ulaganja u sektor medija. Bosna i Hercegovina bi trebala postepeno prilagoditi svoje zakonodavstvo u dijelu stjecanja nekretnina kako bi državljani država članica uživali jednaki tretman kao i državljani Bosne i Hercegovine od 2021. godine. Unutar zemlje je usklađen zakonodavni okvir koji regulira platni sistem, s tim da se isti treba uskladiti sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti. Što se tiče borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Bosna i Hercegovina je uspostavila snažniji pravni okvir i prateće akcione planove, a sada mora osigurati provedbu ovih mjera.

Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala prije svega:

  • početi ukidati neopravdana ograničenja nespojiva s acquis-om u oblasti slobodnog kretanja kapitala, uključujući ograničenja vezana uz kratkoročne kapitalne transakcije i stjecanje nekretnina;
  • uvesti registar informacija o stvarnom vlasništvu pravnih osoba i registar informacija o stvarnom vlasništvu za pravne aranžmane.