×

d-01

Poglavlje 1: Slobodno kretanje robe

Slobodno kretanje roba omogućava slobodnu trgovinu brojnim proizvodima širom EU-a na temelju zajedničkih pravila i procedura. U slučajevima kada su proizvodi uređeni nacionalnim propisima, princip slobodnog kretanja robe onemogućava da se stvore neopravdane prepreke trgovini.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) donosi niz obaveza u oblasti slobodnog kretanja robe, poput uspostavljanja područja slobodne trgovine nakon pet (5) godina od njegovog stupanja na snagu. Sporazumom se također predviđa postepeno usklađivanje s tehničkim propisima i standardima EU te procedurama kod mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti.

U skladu s ustavnim i pravnim okvirom, nadležnosti za slobodno kretanje robe su najvećim dijelom na državnom nivou. Dva entiteta i Brčko Distrikt su odgovorni za određene elemente infrastrukture kvalitete.

Na državnom nivou, vodeće ministarstvo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Institucije infrastrukture kvalitete uspostavljene su na državnom nivou i djeluju kao samostalne upravne organizacije u okviru svojih nadležnosti ili imaju koordinacijsku ulogu u određenim oblastima za koja su nadležna tijela na entitetskom nivou i u Brčko Distriktu.

Republika Srpska je uspostavila vlastite paralelne propise te osporava nadležnost na državnom nivou u brojnim oblastima obuhvaćenim ovim poglavljem, što negativno utječe na funkcioniranje cjelokupnog sistema i dovodi do blokada i kašnjenja u usklađivanju zemlje u cijelosti s acquis-em.

Opći principi

Što se tiče općih principa, nije uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir za slobodno kretanje roba. Bosna i Hercegovina nema ni koherentan cjelodržavni pristup niti strategiju ili plan aktivnosti za usklađivanje s acquis-em.

Neusklađena oblast

Potrebno je da Bosna i Hercegovina izvrši analizu domaćeg zakonodavstva i administrativnih praksi u odnosu na neusklađenu oblast kako bi osigurala usklađenost s odredbama članova 34. do 36. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije i relevantnom sudskom praksom Evropskog suda. Posebno tijelo vezano za obavezu prijave tehničkih propisa nije uspostavljeno niti ovlašteno

Usklađena oblast: infrastruktura kvalitete

Postoje pravni osnov i administrativna struktura za tehničke propise, standarde, ocjenjivanje usklađenosti, akreditaciju, mjeriteljstvo i nadzor nad tržištem, s tim da su neujednačeni i fragmentirani te nisu usklađeni s acquis-em. Slično tome, relevantne administrativne strukture uključuju institucije uspostavljene na državnom i entitetskom nivou, a njihova međusobna koordinacija je slaba. Nema cjelodržavne strategije za uspostavljanje infrastrukture kvalitete.

Standardizacija je uređena Zakonom o standardizaciji i Zakonom o osnivanju Instituta za standardizaciju Bosne i Hercegovine. Institut za standardizaciju (BAS) je punopravni član Evropskog instituta za telekomunikacijske standarde i Međunarodne organizacije za normizaciju i pridruženi član Evropskog odbora za normizaciju (CEN), Evropskog odbora za elektrotehničku standardizaciju (CENELEC) i Međunarodnog elektrotehničkog odbora. Do sada je BAS usvojio 18 593 evropskih standarda (EN) kao nacionalne standarde (približno 86% CEN i CENELEC standarda). Suprotstavljeni obavezujući standardi iz bivše Jugoslavije još uvijek nisu stavljeni van snage na sistematičan način u cijeloj zemlji, a nema ni cjelodržavnog registra važećih propisa. BAS je aktivan u podizanju svijesti javnosti o važnosti standardizacije i poboljšanju tehničke osposobljenosti svog osoblja. Pored BAS-a, u Republici Srpskoj djeluje i entitetski Institut za standardizaciju i mjeriteljstvo.

Okvir za akreditaciju sastoji se od Zakona o akreditaciji i Zakona o osnivanju Instituta za akreditaciju Bosne i Hercegovine (BATA). Institut za akreditaciju je jedinstveno nacionalno akreditacijsko tijelo u Bosni i Hercegovini i punopravni je član Međunarodne saradnje za akreditaciju laboratorija i pridruženi član Evropske saradnje za akreditaciju (EA). Institut za akreditaciju potpisao je bilateralni sporazum s EA pod uslovima koji se primjenjuju na potpisnike EA Multilateralnog sporazuma u području ispitivanja i kalibracije laboratorija i inspekcijskih tijela. Institut za akreditaciju ima manjak osoblja s 21 uposlenih od 28 koliko je predviđeno provedbenim propisima. Predstavnici Instituta redovno učestvuju u radu evropskih i međunarodnih organizacija za akreditaciju, a stručnost osoblja se redovno unapređuje.

Bosna i Hercegovina ima 120 tijela za ocjenu usklađenosti: 68 ispitnih laboratorija, dva medicinska i osam kalibracijskih laboratorija, dva tijela za certificiranje proizvoda i 40 inspekcijskih tijela. Imenovanje tijela i primjena procedura za ocjenu usklađenosti nisu dosljedno osigurani u cijeloj zemlji. S tim u vezi, Federacija BiH i Brčko Distrikt provode Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usklađenosti na državnoj razini dok Republika Srpska primjenjuje svoj zakon o tehničkim propisima i uredbu o procedurama ocjenjivanja usklađenosti i imenovanju odgovarajućih tijela za ocjenjivanje usklađenosti.

Zakonodavni okvir u oblasti mjeriteljstva obuhvata Zakon o mjeriteljstvu, Zakon o mjernim jedinicama i Zakon o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (IMBiH). Nadalje, entiteti imaju nadležnost za zakonsko mjeriteljstvo i kontrolu predmeta od plemenitih metala. Institut za mjeriteljstvo učestvuje u tehničkim odborima, evropskim razvojnim programima i projektima saradnje s mjeriteljskim institutima iz EU. Institut za mjeriteljstvo je pridruženi član Opće konferencije za utege i mjere, Međunarodnog ureda za utege i mjere, Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo i Evropske saradnje u zakonskom mjeriteljstvu. Također je potpisnik Sporazuma o međusobnom priznavanju Međunarodnog odbora za utege i mjere i punopravni član Evropskog udruženja nacionalnih instituta za mjeriteljstvo. Institut za mjeriteljstvo ima manjak osoblja s 53 uposlena od ukupno 72 kako je to predviđeno provedbenim propisima. Instituti za mjeriteljstvo trebali bi sarađivati i koordinirati provedbu zakonodavstva u ovoj oblasti, ali se zbog izostanka saglasnosti o njegovom sastavu, na imenovanje članova Vijeća za mjeriteljstvo čeka još od 2012. godine. Bosna i Hercegovina nije usvojila strategiju razvoja sistema mjeriteljstva.

Pravni okvir za nadzor nad tržištem uključuje zakone o nadzoru nad tržištem, opću sigurnost proizvoda, tehničke zahtjeve i ocjenu usklađenosti. Agencija za nadzor nad tržištem i inspekcijska tijela entiteta i Brčko Distrikta vrše nadzor nad usklađenošću s navedenim zakonima. Ove institucije sarađuju kroz pokretanje, provedbu i koordinaciju proaktivnih i reaktivnih aktivnosti nadzora nad tržištem. Sistem nadzora nad tržištem u velikoj mjeri se temelji na obaveznim standardima i predtržišnoj kontroli. Zakon o nadzoru nad tržištem treba uskladiti s acquis-om.

Usklađena oblast: sektorsko zakonodavstvo

Što se tiče Novog i globalnog pristupa i Zakonodavstvo starog pristupa za proizvode, Bosna i Hercegovina je počela usklađivati svoje zakonodavstvo s relevantnim dijelom acquis-a. U ovoj fazi postoji nekoliko tehničkih propisa čiji je cilj usklađivanje s acquis-om u dijelu koji se tiče električne opreme, mašina, elektromagnetske kompatibilnosti, liftova, lične zaštitne opreme , neautomatskih vaga i opreme pod pritiskom. Međutim, propisi se ne primjenjuju u cijeloj zemlji, budući da je zakonodavni okvir fragmentiran, dok Republika Srpska provodi svoje zakonodavstvo zasebno, a raspodjela nadležnosti između nivoa vlasti je nejasna. Bosna i Hercegovina treba da osigura određivanje prioriteta pravnog usklađivanja uzimajući u obzir potrebe tržišta.

Potrebno je da se zemlja uskladi s acquis-om u dijelu koji se tiče registracije, evaluacije, autorizacije i ograničavanja hemikalija (REACH) te da dodatno osnaži svoje administrativne kapacitete za potrebe učinkovite provedbe. Što se tiče cijena medicinskih proizvoda, uslovi za odbijanje dodavanja proizvoda na esencijalne liste imaju za cilj usklađivanje s acquis-om. Privredni subjekti koji rade s eksplozivima za civilnu upotrebu podliježu registraciji na entitetskom i državnom nivou i od njih se zahtijeva da prate prodaju. Međutim, Bosni i Hercegovini nedostaje sveobuhvatan pravni okvir za prevoz opasne robe. Relevantne norme nisu usklađene u entitetima s međunarodnim sporazumima ili acquis-em. Zakonodavstvo o đubrivima teži usklađivanju s acquis-em. Potrebno je da Bosna i Hercegovina uskladi svoje zakonodavstvo s acquis-em u dijelu koji se tiče povrata kulturnih predmeta koji su nezakonito izneseni s teritorija države članice EU. Također je i dalje nejasna podjela nadležnosti između nivoa vlasti kod proceduralnih mjera.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti slobodnog kretanja roba. Poduzeti su inicijalni koraci za uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora i usklađivanje zakonodavnog i institucionalnog okvira s acquis-om, ali je dalji rad otežan političkim neslaganjima između Republike Srpske i državnog nivoa o nadležnostima za oblasti obuhvaćene ovim poglavljem. Zemlja bi trebala dodatno uskladiti zakonodavni okvir s acquis-om, posebno po tehničkim zahtjevima za proizvode, ocjeni usklađenosti i nadzoru tržišta, te osigurati usklađenost s odredbama članova 34. do 36. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije. Potrebno je ojačati administrativne kapacitete uključenih institucija i poboljšati njihovu međusobnu koordinaciju.

Bosna i Hercegovina bi u narednoj godini trebala prije svega:

  • uspostaviti registar važećih tehničkih propisa i početi ukidati domaće zakonodavstvo koje je u suprotnosti sa standardima EU u cijeloj državi, uključujući i standarde bivše Jugoslavije koji su u suprotnosti onima koji su usklađeni s evropskim standardima
  • usvojiti cjelodržavnu strategiju za infrastrukturu kvalitete;
  • imenovati članove Vijeća za mjeriteljstvo.