×

c

Obaveze koje proizlaze iz procesa stabilizacije i pridruživanja - dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja

Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja važan su dio procesa približavanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, imajući u vidu da doprinose stabilnosti, pomirenju i klimi koja pogoduje rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i naslijeđa prošlosti. Bosna i Hercegovina ima konstruktivnu ulogu u regionalnoj saradnji u jugoistočnoj Europi i aktivno učestvuje u inicijativama kao što su Proces Brdo-Brijuni, Srednjoevropska inicijativa, Jadransko-jonska inicijativa, Strategije EU za dunavsku regiju i jadransko-jonsku regiju, Regionalna inicijativa za migracije, azil, izbjeglice (MARRI), REKOM, Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA), Regionalni ured za saradnju mladih na Zapadnom Balkanu (RYCO), Fond za Zapadni Balkan ili Srednjoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA). Bosna i Hercegovina predsjedava Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi za 2018. i 2019. godinu i domaćin je sjedišta Vijeća za regionalnu saradnju (RCC).

Tokom proteklih godina, saradnja Bosne i Hercegovine s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i njegovim nasljednikom Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT-Mehanizam) kontinuirano se ocjenjuje kao zadovoljavajuća. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i dalje blisko sarađuje s Uredom tužioca Mehanizma i procesuira brojne zahtjeve za pomoć iz svih tužilaštava u Bosni i Hercegovini upućenih Uredu tužioca. Ured tužioca Mehanizma je u protekle dvije godine zabilježio stvarni napredak u radu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, sa donošenjem odluka tužilaca u svim predmetima ratnih zločina koje je Ured tužioca djelimično istražio i ustupio Bosni i Hercegovini u 2008. godini (predmeti kategorije II). Međutim, od Tužilaštva Bosne i Hercegovine se očekuje da se učinkovito pozabavi predmetima prema „Pravilima puta“, gdje je Ured tužioca Mehanizma izvršio inicijalni pregled.

Što se tiče pitanja pravosudne saradnje, postojeći bilateralni protokoli o saradnji u predmetima ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i tužilaštava iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore doprinijeli su poboljšanju odnosa i smanjenju nekažnjavanja za počinjene ratne zločine. Saradnja Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije dala je opipljive rezultate sa nizom optužnica podignutih u Srbiji po ustupljenim predmetima iz Bosne i Hercegovine. Kako bi se ostvarili rezultati, potrebno je ojačati saradnju i između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Na snazi je protokol s crnogorskim tužilaštvom, ali se isti ne primjenjuje. Značajan broj postupaka za ratne zločine je na čekanju pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nedostupnosti osumnjičenih. Zahvaljujući višestrukim državljanstvima, te osobe navodno borave u susjednim zemljama, koristeći postojeću zabranu izručivanja vlastitih državljana u zemljama regije za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, a kako bi izbjegli pravdu.

Zajedno s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom, Bosna i Hercegovina učestvuje u Zajedničkom regionalnom Programu trajnih rješenja za izbjeglice i raseljene osobe, poznatom i pod nazivom Regionalni stambeni program. Kao sastavni dio Sarajevskog procesa za izbjeglice i raseljene osobe pokrenutog 2005. godine, ova regionalna inicijativa ima za cilj doprinijeti rješavanju dugotrajne raseljenosti najugroženijih kategorija izbjeglica i raseljenih osoba nakon sukoba iz 1991. do 1995. na području bivše Jugoslavije, uključujući raseljene osobe u Crnoj Gori od 1999. godine, kroz osiguravanje trajnih stambenih rješenja. Regionalni program stambenog zbrinjavanja uključuje projekte stambenog zbrinjavanja u četiri zemlje, s ciljem osiguranja podrške za gotovo 74 000 korisnika ili 27 000 domaćinstava. Troškovi projekta se procjenjuju na otprilike 584 miliona eura tokom petogodišnjeg razdoblja. Najveći donator je EU s oko 63 miliona eura, dok Bosna i Hercegovina sufinansira program s oko 11 miliona eura.

Jednu od zabrinutosti predstavlja i nepoznata sudbina nestalih iz sukoba devedesetih godina. Oko 8 000 ljudi se i dalje vode kao nestali kao rezultat sukoba. Za pomirenje i stabilnost u regiji ključno je utvrditi sudbinu nestalih. Potrebno je da Bosna i Hercegovina preuzme punu odgovornost i vlasništvo nad procesom utvrđivanja sudbine nestalih tokom rata u razdoblju od 1992. do 1995. godine. Iako je Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine finansijski održiv, njega u ostvarivanju mandata otežavaju politički pritisci i nedostatak kapaciteta. Nije uspostavljen fond za podršku porodicama nestalih osoba, kako je predviđeno Zakonom o nestalim osobama. Nedovoljni forenzički kapaciteti, posebno u Federaciji BiH, koče proces identifikacije.

Nadovezujući se na rezultate Berlinskog procesa, Bosna i Hercegovina je poduzela različite korake u cilju provedbe Agende povezanosti, Mape puta za regionalno ekonomsko područje (REA) i Regionalne agende za investicijske reforme. Zemlja je ratificirala Ugovor o Transportnoj zajednici u aprilu 2018. godine. Nadovezujući se na rezultate prethodnih samita, na samitu u Londonu u julu 2018. godine ponovljeno je opredjeljenje za provedbu Agende povezanosti. Dijalog s Zapadnim Balkanom nastavljen je u Skoplju o provedbi Digitalne agende, na što su se obavezali svi regionalni lideri kroz izjavu o podršci. Konkretnije u vezi s pregovorima o naknadama za roaming, potpisan je regionalni sporazum na digitalnom samitu Zapadnog Balkana u Beogradu u aprilu 2019. godine, čime je omogućen roaming bez dodatnih naknada, odnosno „roaming kao kod kuće“ (RLAH) od jula 2021. godine. Bosna i Hercegovina je učestvovala na regionalnoj konferenciji Evropske komisije o medijima (Dani medija) u Skoplju. Države članice i partneri sa Zapadnog Balkana potpisali su Zajednički akcioni plan za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan na ministarskom sastanku ministara unutrašnjih poslova u Tirani u oktobru 2018. godine.

U februaru 2019. godine, na ministarskom sastanku o prelasku na čistu energiju u Podgorici, ministri energetike i okoliša Zapadnog Balkana izrazili su predanost usvajanju konkretnih mjera s ciljem provedbe Pariškog sporazuma i obaveza u okviru Energetske zajednice na temelju paketa „Čista energija za sve Evropljane“.

Bosna i Hercegovina općenito održava dobre bilateralne odnose s drugim zemljama obuhvaćenim procesom proširenja tokom procesa pristupanja.

Odnosi s Albanijom su prijateljski i bez otvorenih pitanja. U Sarajevu od oktobra 2016. godine djeluje počasni konzulat Albanije.

Ne postoje službeni odnosi s Kosovom, jer Bosna i Hercegovina nije priznala nezavisnost Kosova, a zadržan je i strog vizni režim. Ministarstvo vanjskih poslova izdaje samo pojedinačne kratkoročne vize građanima Kosova koji imaju pozivno pismo od diplomatske misije ili međunarodne organizacije akreditirane u Bosni i Hercegovini ili iz humanitarnih razloga. Na čekanju je izmjena kojom se normalizira procedura izdavanja viza za sve građane Kosova. Na bilateralne odnose s Kosovom negativno je utjecalo uvođenje carina u iznosu od 100% na uvoz robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije u novembru 2018. godine.

Što se tiče Crne Gore, bilateralni odnosi su dobri, a dvije zemlje imaju sporazum o saradnji u procesu pristupanja EU. Na snazi je sporazum o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ministarstva vanjskih poslova održala su bilateralne konsultacije o kolokaciji, odnosno zajedničkom korištenju diplomatsko-konzularnih predstavništava u maju i julu 2018. godine. Ministarstva odbrane potpisala su plan o bilateralnoj saradnji u maju 2018. godine.

Što se tiče Sjeverne Makedonije, odnosi su dobri, a na snazi je i nekoliko bilateralnih sporazuma, uključujući i o saradnji u procesu pristupanja EU. Bosna i Hercegovina je u junu 2018. godine ratificirala sporazum o uslovima putovanja, a od decembra 2018. građanima ove dvije zemlje omogućen je ulazak s osobnom iskaznicom. Potpisan je memorandum o saradnji s Institutom za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine.

Bilateralni odnosi sa Srbijom u cjelini su dobri, a na snazi je i nekoliko bilateralnih sporazuma, uključujući i o saradnji u procesu pristupanja EU. Istovremeno, potrebno je postići sporazum o neriješenim pitanjima razgraničenja između dviju zemalja. Dvije zemlje također trebaju postići sporazum o dvije brane na rijeci Drini i dijelu željezničke pruge Beograd-Bar koja jednim dijelom prelazi na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Odnosi s Turskom su dobri i razmjene su česte. Turska pruža snažnu međunarodnu podršku poslijeratnom oporavku Bosne i Hercegovine, razvojnoj saradnji i evropskim integracijama zemlje.

Odnosi s Hrvatskom su generalno dobri. Bilateralne posjete su česte, uključujući i posjete na visokoj razini. Sporazum o državnoj granici potpisan je 1999. godine, ali nije ratificiran. Postoje određena otvorena pitanja u vezi granice na kopnu i moru. Nema sporazuma o dvojnom državljanstvu. Što se tiče provedbe Sporazuma o sukcesiji iz 2001. godine, otvorena pitanja obuhvataju privatnu imovinu i stečena prava. U 2016. godini potpisan je bilateralni sporazum o saradnji u procesu pristupanja EU.