×

b-2-2-4-3

Ekonomska integracija u EU i cjenovna konkurentnost

Trgovinska integracija u EU se značajno povećala, ali je porastao i obim trgovine sa susjednim zemljama izvan EU. Tokom perioda 2009-2018. godina, trgovinska integracija u EU se povećala, sa povećanjem učešća izvoza u 27 zemalja EU (tj. prije pristupanja Hrvatske 2013.) za 6,6 procentnih poena, odnosno sa 53,5% u 2009. godini na 60,1% u 2018. godini. Kada se posmatra 28 zemalja EU, tj. zajedno sa Hrvatskom, izvoz Bosne i Hercegovine u EU je porastao za 2,3 procentna boda tokom posljednjih 10 godina, sa 70,6% ukupnog izvoza u 2009. godini na 72,9% u 2018. godini. Posljednjih godina je takođe u značajnom porastu trgovina sa susjednim zemljama koje nisu članice EU, kao što su Srbija i Turska. Međutim, otvorenost zemlje za trgovinu je još uvijek relativno niska s obzirom na njenu ekonomsku veličinu, te je ukupna trgovina iznosila 94% BDP-a 2018. godine, u poređenju s oko 80% prije deset godina. Asortiman izvoznih roba nije naročito sofisticiran. Necarinske barijere za trgovinu sa EU, kao što su obavezujući sanitarni i fitosanitarni standardi, i dalje predstavljaju problem, uprkos nedavnim uspjesima u ispunjavanju određenih standarda za izvoz na tržišta EU. Integracija finansijskog i tržišta kapitala u EU je veoma ograničena.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi sticanja sposobnosti da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije.

Srednjoročno, potrebno je usmjeriti posebnu pažnju na nizak kvalitet obrazovanja i njegovu nedovoljnu usmjerenost na potrebe tržišta rada, kvalitet fizičkog kapitala, kao što su nedovoljna saobraćajna i energetska infrastruktura i spora prilagodba ekonomske strukture zemlje.

U cilju unapređenja konkurentnosti i dugoročnog rasta u narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno:

  • preduzeti korake na modernizaciji nastavnih planova i programa i pokrenuti reviziju politika upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove kako bi se poboljšala njihova povezanost sa trenutnim i budućim potrebama domaćeg tržišta rada;
  • usvojiti i realizovati dosljedne srednjoročne strategije javnih ulaganja i usmjeriti fiskalne politike na investiranje i obrazovanje kako bi se povećao potencijal rasta zemlje;
  • podržati strukturne promjene olakšavanjem osnivanja novih preduzeća.