×

b-2-2-3-3

Funkcionisanje tržišta rada

Unatoč nedavnim poboljšanjima u povećanju zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, ukupna situacija na tržištu rada u zemlji je i dalje zabrinjavajuća. Vrlo niska stopa učešća radne snage i stopa zaposlenosti, visoka nezaposlenost i nedovoljna zaposlenost čine se duboko ukorijenjenim pojavama u Bosni i Hercegovini. Nezaposlenost je već bila relativno visoka u posljednjim godinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), te je dodatno povećana tokom rata. Ona je ostala visoka još od rata, budući da mnoga prijeratna javna preduzeća više nisu bila održiva, a alternativne mogućnosti zapošljavanja su bile malobrojne. Kao rezultat toga, nezaposlenost je vrlo visoka, posebno ako se koriste službeni podaci, prema kojima je na kraju 2018. godine udio registrovanih nezaposlenih bio 35% radne snage, u poređenju s 42,7% na kraju 2009. godine. Međutim, službeni podaci obuhvataju značajan broj ljudi koji ili rade u neformalnom sektoru ili uopšte ne traže posao, ali su registrovani uglavnom zbog socijalnog osiguranja. Prema godišnjoj Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti je porasla s 24,1% u aprilu 2009. godine na 28% u aprilu 2012. godine, ali je pala na 18,4% u aprilu 2018. godine. Nezaposlenost mladih je dosegla vrhunac od 63,1% u 2012. godini, u poređenju s 47,5% u 2009. godini, ali je od tada neznatno pala na 38,8% u 2018. godini. Prema istraživanju, prisutan je visok stepen dugotrajne nezaposlenosti: u 2018. godini ukupno 82,3% svih nezaposlenih (15+ godina) je bilo bez posla najmanje 12 mjeseci. Ovi podaci su slični onima od prije 10 godina, kada je taj udio iznosio 84,1%. U isto vrijeme, prisutan je nizak stepen aktivnosti: u aprilu 2018. godine samo je 54,2% radno sposobnog stanovništva aktivno tražilo posao.

Ta visoka i stalna stopa nezaposlenosti ukazuje na značajne slabosti u funkcionisanju tržišta rada u zemlji. U posljednjih nekoliko godina došlo je do određenih poboljšanja u evidentiranju do sada neevidentirane zaposlenosti i povećanju zaposlenosti ranjivih grupa kroz aktivne mjere na tržištu rada. Međutim, te aktivne mjere se snažno oslanjaju na subvencije za zapošljavanje, koje su obično manje djelotvorne u rješavanju strukturne nezaposlenosti. Takođe, modernizovano je i radno zakonodavstvo. Nedovoljni su resursi u javnim službama za zapošljavanje kao i saradnja sa centrima za socijalni rad. Nadalje, postoje ozbiljni nedostaci u sektoru obrazovanja, što dovodi do znatne neusklađenosti između obrazovanja i potreba tržišta rada. Sposobnost privatnog sektora za otvaranje novih radnih mjesta je vrlo ograničena. Značajne razlike između zvaničnih i anketnih podataka o tržištu rada ukazuju na ozbiljne slabosti u statistici tržišta rada.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostave funkcionalne tržišne ekonomije.

Posebnu pažnju treba posvetiti ubrzanju i unapređenju procedura donošenja odluka u zemlji, poboljšanju poslovnog okruženja, kao i efikasnosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih preduzeća.

Konkretno, potrebno je da zemlja radi na otklanjanju prepreka za pravilno funkcionisanje tržišnih mehanizama, kao što su slaba vladavina prava, obimna birokratija, korupcija, dugotrajni i pretjerano složeni administrativni postupci i velika rascjepkanost unutrašnjeg tržišta zemlje. Te strukturne slabosti negativno utiču na tržište rada, što se ogleda kroz visoku nezaposlenost i vrlo nisku stopu učešća, te ograničava i stvarni i potencijalni rast privrede.

U cilju unapređenja funkcionisanja tržišne ekonomije u narednoj godini, Bosna i Hercegovina treba posebno:

  • pojednostaviti i uskladiti postupke registracije i izdavanja dozvola poslovnim subjektima na nivou entiteta, radi poboljšanja poslovnog okruženja i kreiranja jedinstvenog ekonomskog prostora;
  • povećati transparentnost javnog sektora, kreiranjem javno dostupnih registara javnih preduzeća i pružanjem blagovremenih podataka o zaposlenosti u javnom sektoru, neizmirenim potraživanjima u javnom sektoru i parafiskalnim davanjima;
  • usvojiti Sektorizaciju opšte države u skladu s ESA 2010 i blagovremeno objaviti potpune i dosljedne cjelodržavne podatke o opštoj upravi;
  • smanjiti izdvajanja iz plata, posebno za radnike s niskim primanjima, te smanjiti destimulacije rada kako bi se podržala formalna zaposlenost.