×

b-2-2-2-2

Uticaj države na tržišta proizvoda

Uticaj države na privredu je i dalje visok. Uprkos naporima da se smanji državni uticaj, javna potrošnja u cijeloj zemlji se zadržala na relativno visokom nivou. Istovremeno, kvalitet pruženih usluga je nizak, naročito u oblasti zdravstva i obrazovanja. Prema službenim statistikama, udio javne potrošnje je viši od 40% BDP-a. Sektori koji pružaju javne usluge (javna uprava, odbrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje i zdravlje ljudi) stvaraju oko 17% dodane vrijednosti zemlje i prema godišnjem istraživanju radne snage zapošljavaju oko 18% radne snage u zemlji. Međutim, kada se uzme u obzir dodana vrijednost i zaposlenost u javnim preduzećima koja posluju u drugim sektorima, kao što su industrija, proizvodnja i prenos električne energije i prečišćavanje vode, uloga države u privredi je značajno veća. S obzirom na prilično visok udio javne potrošnje, javne nabavke imaju važnu ulogu za privatni sektor. Međutim, postupci javnih nabavki su složeni, podložni korupciji i još uvijek daju prednost domaćim dobavljačima, što je nespojivo s acquis-om EU. Neizmirena potraživanja javnog sektora su značajna, posebno u sektorima kao što je javno zdravstvo, što stvara značajno opterećenje za privatna preduzeća, ali i visok stepen neizvjesnosti za druge javne usluge. Nadalje, neizmirena potraživanja se ponekad odraze na finansijsku održivost određenih usluga socijalnog osiguranja. Izdaci na ime pomoći javnim preduzećima i izdavanja garancija, koji se često pretvore u značajne potencijalne obaveze, predstavljaju veliki teret za javne finansije, a time i za poreske obveznike u zemlji.

Zvanični nivo državne pomoći je nizak, ali indirektna državna pomoć bi mogla biti značajna. Iako zvanični podaci o državnoj pomoći ukazuju na relativno nizak nivo podrške, više javnih i privatnih kompanija uživaju pogodnost indirektno od akumulacije zaostalih obaveza plaćanja poreza, a posebno doprinosa za socijalno osiguranje. Nadalje, kontrolu državne pomoći otežava djelomična usklađenost zakonodavstva, nedostatak nezavisnosti i budžetski problemi u tijelu koje je odgovorno za tu kontrolu, kao i postojanje prava veta zasnovanog na etnicitetu. Nije osigurana dosljedna provedba propisa o državnoj pomoći u cijeloj zemlji, a nadležnosti Vijeća za državnu pomoć su ograničene. To stvara prostor za nelojalno narušavanje konkurentske pozicije nekih firmi u zemlji