b-2Prvo, osnovna pitanja: ekonomski razvoj i konkurentnost
b-2-2-2-1
Poslovno okruženje
Procedure za ulazak i izlazak sa tržišta su i dalje brojne i dugo traju, a posebno s obzirom na visok stepen regionalne rascjepkanosti, što uzrokuje mnogo različitih pravila i različitih tumačenja. Pravni okvir za ulazak i izlazak sa tržišta se uglavnom definiše na nižim nivoima vlasti, što često podrazumijeva različite propise i njihovu provedbu na lokalnom nivou (tj. u dva entiteta i u Distriktu Brčko, a dijelom i na nivou 10 kantona u Federaciji). Bez obzira na brojne sličnosti među različitim propisima i procedurama, određene razlike su ipak prisutne, što otežava poslovanje u različitim dijelovima zemlje. Ovako visok stepen rascjepkanosti se negativno odražava na poslovno okruženje zemlje, u kojem se preduzeća moraju pridržavati različitih procedura u različitim dijelovima zemlje. Registracija poslovnog subjekta izvršena u jednom dijelu zemlje nije u potpunosti prihvatljiva u drugim dijelovima zemlje, što zahtijeva ponavljanje skupog postupka registracije. Nadalje, pravila i postupci kontrole kvaliteta se razlikuju u različitim dijelovima zemlje, što takođe ometa trgovanje. Nelikvidnost poslovanja je regulisana na entitetskom nivou i ne postoji cjelodržavni okvir. Iako u jednom entitetu već postoji, usvajanje modernijeg stečajnog zakona u drugom entitetu je još uvijek u parlamentarnoj proceduri.
Kompleksan set različitih parafiskalnih davanja, uglavnom na kantonalnom ili opštinskom nivou, predstavlja dodatnu prepreku osnivanju novih firmi u različitim dijelovima zemlje. Zahtjevno poslovno okruženje se ne ogleda samo kroz nizak rejting u raznim međunarodnim istraživanjima, kao što je istraživanje Svjetske banke „Doing business“, nego je vjerovatno i ključni razlog za nizak nivo domaćih i stranih ulaganja. Posljedično, porast broja novih preduzeća bio je prilično mali, otprilike 1% godišnje u periodu od 2011. do 2018. godine. Ukupno posmatrano, postupci za ulazak ili izlazak s tržišta proizvoda i dalje su brojni, dugotrajni, sa ograničenom regionalnom pokrivenošću, što predstavlja značajnu prepreku za ulazak i izlazak sa tržišta.
Institucionalno i regulatorno okruženje je i dalje ključna slabost, koja negativno utiče na poslovno okruženje. Izvršenje ugovora je još uvijek dugotrajan postupak. Nadalje, još su prisutne poteškoće u rješavanju privrednih sporova, djelomično zbog nedostatka alternativnih načina rješavanja sporova i nepostojanja specijaliziranih sudova za privredne sporove. Broj neriješenih predmeta u sudovima je i dalje značajan. Nadalje, česti su sporovi o pravima vlasništva, dijelom i zbog ograničene registracije vlasništva nad nekretninama u nekim područjima. Raspoloživost resursa i nezavisnost brojnih regulatornih i nadzornih institucija je nedovoljna. Općenito, slabosti u vladavini prava, uključujući i rad pravosuđa, utiču na tržišnu ekonomiju zemlje.
Neformalna ekonomija je zadržala značajan obim. Uprkos određenom, doduše ograničenom, napretku u rješavanju neformalne ekonomije, kao npr. povećanju stepena registracije na tržištu rada, neformalni sektor je i dalje značajan, te se procjenjuje da na neformalnu zaposlenost otpada gotovo jedna trećina ukupne zaposlenosti. S jedne strane, neformalna ekonomija je važan izvor (neprijavljenog) zapošljavanja i prihoda. Međutim, to s druge strane stvara nelojalnu konkurentsku prednost preduzećima u sivoj ekonomiji i umanjuje osnov za oporezivanje i doprinose za socijalno osiguranje, te radnička prava i sigurnost na radu.
Visok nivo neformalne ekonomije uzrokuje više stope poreza i doprinosa za socijalno osiguranje nego što bi to inače bilo potrebno. To takođe doprinosi i značajnom fiskalnom opterećenju rada, što koči otvaranje formalnih radnih mjesta i negativno utiče na međunarodnu konkurentnost BiH.