• "...Transformacija u funkcionalnu tržišnu ekonomiju se često odgađa zbog političkih zastoja i nedovoljne usmjerenosti na ulaganja i obrazovanje...."
• "...Od 2006. godine, zemlja učestvuje u multilateralnoj aktivnosti EU za nadzor pretpristupnih ekonomskih politika zemalja kandidata i potencijalnih kandidata...."
• "...Generalno, česti politički zastoji i nedostatak saradnje među ključnim akterima dovode do čestog odlaganja reformi koje su davno trebale biti provedene...."

Transformacija u funkcionalnu tržišnu ekonomiju se često odgađa zbog političkih zastoja i nedovoljne usmjerenosti na ulaganja i obrazovanje. Uprkos tome što se glavni principi tržišne ekonomije uglavnom prihvataju, česti dnevnopolitički sporovi su doveli do zastoja i prekida u realizaciji dogovorenih reformskih projekata, za koje je rok davno istekao. Tokom posljednjih 10 godina, zemlja je s MMF-om potpisala dva stand-by aranžmana (2009. i 2012. godine) i jedan sporazum o proširenom aranžmanu (EFF) u 2016. godini. Taj aranžman je još uvijek na snazi, iako je do sada proveden samo jedan pregled. Ukupno posmatrano, saradnja s međunarodnim finansijskim institucijama je pomogla da se prevladaju negativni vanjski šokovi; da se javne finansije očuvaju na održivom nivou, da se jača otpornost finansijskog sektora; dalja reforma javnog sektora; i da se spriječi gomilanje vanjskih debalansa. Međutim, zbog čestih političkih zastoja, napredak je i pored programa pomoći međunarodnih finansijskih institucija bio spor.

Od 2006. godine, zemlja učestvuje u multilateralnoj aktivnosti EU za nadzor pretpristupnih ekonomskih politika zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. Do sada je nivo usklađenosti sa uslovima te aktivnosti bio nizak, što ukazuje na značajne slabosti u administrativnoj koordinaciji i saradnji i formulisanju politika. Konkretno, nedovoljna saradnja među ključnim akterima je onemogućila značajnija poboljšanja. Nadalje, provedba posljednjih smjernica o politikama, koje su vlasti i EU zajednički usvojile 2018. godine i dalje je ograničena. Vlasti su 2015. godine počele sa provođenjem ambiciozno postavljene Reformske agende. Uprkos kašnjenjima u provedbi, donešene su neke važne i prilično teške odluke, kao na primjer, izrada fleksibilnijeg zakonodavstva u oblasti tržišta rada i bolje usklađenosti propisa finansijskog sektora sa međunarodnim standardima. Nakon isteka Reformske agende za period 2015-2018. godine, vlade na svim nivoima vlasti treba da dogovore i provedu novi set socijalno-ekonomskih reformskih mjera, koji bi bio potpuno usklađen sa smjernicama za politike, navedenim u zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga zasnovanom na Programu ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine.

Generalno, česti politički zastoji i nedostatak saradnje među ključnim akterima dovode do čestog odlaganja reformi koje su davno trebale biti provedene. Usljed toga, efikasnost ekonomskog upravljanja, posebno u odnosu na nastavak strukturnih reformi, je vrlo ograničena. Slabo ekonomsko upravljanje i saradnja se takođe negativno odražavaju na dostupnost statističkih podataka za cijelu zemlju, što u velikoj mjeri otežava procjenu usklađenosti zemlje s kriterijima za pristupanje EU.