×

b-1-2-2-8

Pravosudna saradnja u građanskim i krivičnim stvarima

Zakonski okvir za međunarodnu pravnu pomoć u građanskim i krivičnim stvarima je uspostavljen, ali se ne primjenjuje uvijek na učinkovit način. Međunarodna pomoć u krivičnim stvarima regulisana je zakonom na državnom nivou, kao i zakonima o krivičnom postupku na svim nivoima vlasti.

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine je nadležno za provedbu zakonodavstva i poštivanje konvencija u odnosu na međunarodnu pravosudnu saradnju i ima koordinacijsku ulogu između drugih relevantnih tijela u zemlji. Ministarstvo vodi centralizovanu evidenciju i statistiku o obradi zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć. Bosna i Hercegovina je potpisnica niza bilateralnih i multilateralnih sporazuma o međunarodnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i o međusobnom izvršavanju sudskih odluka, od kojih je najvažniji Drugi dodatni protokol uz Evropsku konvenciju o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima, koji omogućava direktniju prekograničnu saradnju.

U 2017. i 2018. godini, Ministarstvo pravde je zabilježilo ukupno 9 068 zahtjeva za pravosudnu saradnju u građanskim stvarima. Procjenjuje se da 70% njih, odnosno 6 350 potiče iz država članica EU, prvenstveno Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Nizozemske i Švedske.

Strane sudske odluke su zakonski provedive u Bosni i Hercegovini ako ih priznaju nadležni sudovi u Bosni i Hercegovini. Za period od 2017. do 2018., broj izvršenih stranih presuda je neznatno porastao (1 727 primljenih predmeta u poređenju sa 1 604 u 2017. godini), dok je broj zavšenih predmeta ostao stabilan i iznosi 88%.

Sudovi u cijeloj zemlji različito tumače međunarodne standarde što rezultira nedosljednom primjenom međunarodnih standarda na različitim nivoima vlasti pri ostvarivanju saradnje.

Bosna i Hercegovina je potpisnica niza međunarodnih ugovora o izručenju. Ona je potpisala ugovore o izručenju svojih državljana sa svim susjednim zemljama, osim onih koji su optuženi za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Zemlja treba da potpiše nekoliko međunarodnih dokumenta koji su izrađeni u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu. U Ministarstvu pravde postoji kontaktna tačka za odnose sa Eurojustom. Bosna i Hercegovina nema sporazum o saradnji sa Europolom. U cilju započinjanja pregovora o ovom sporazumu, Bosna i Hercegovina treba izmijeniti i dopuniti Zakon o zaštiti ličnih podataka u skladu sa acquis-em i ojačati operativne kapacitete Agencije za zaštitu ličnih podataka. Osim toga, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine mora usvojiti podzakonske akte kako bi bolje definisalo kako stranke u predmetima mogu pristupiti svojim ličnim podacima, posebno putem web stranice Tužilaštva.

Svi aspekti carinske saradnje sada su obuhvaćeni poglavljem 29 - Carinska unija.