×

b-1-2-2-7-2

Kapaciteti za provođenje i primjenu

Kapaciteti svih agencija za IBM su nedovoljni zbog nedostatka odgovarajuće infrastrukture i ljudskih i tehničkih resursa. Granična policija ima oko 400 slobodnih radnih mjesta, što čini oko 14% njenih kadrovskih kapaciteta. Konkretno, potrebno je angažovati više osoblja u oblastima nadzora granice, graničnih provjera, identifikacije i registracije.

Granične provjere zadovoljavaju minimalne standarde. Postoji potreba za dodatnim tehničkim i ljudskim resursima za poboljšanje kvaliteta graničnih provjera. Stručnost u otkrivanju falsifikata je zadovoljavajuća. Otkriven je mali broj krivotvorenih dokumenata. Sistem za čitanje registarskih tablica vozila ne postoji i zahtijevao bi značajna ulaganja. Implementacija sporazuma o graničnom saobraćaju sa susjednim zemljama je zadovoljavajuća. Granične provjere su neefikasne u otkrivanju trgovine vatrenim oružjem, suprotno većem broju zapljena vatrenog oružja u zemlji.

Resursi za nadzor granice su veoma ograničeni i zahtijevaju značajna poboljšanja. Nadzor zelenih granica (izvan graničnih prelaza) nije efikasan. Broj graničnih patrola je nedovoljan i u pogledu dužine granice. Analiza rizika koja se vodi nadzorom granica zahtijeva daljnje poboljšanje.

Infrastruktura graničnih prelaza pripada Upravi za indirektno oporezivanje. Potrebni su dalji napori kako bi se pojasnila nadležnost nad graničnom infrastrukturom u pogledu vlasništva i upotrebe. Granična infrastruktura zahtijeva značajna poboljšanja s obzirom da određeni broj međunarodnih graničnih prelaza ne zadovoljava minimalne standarde EU, posebno oni na granici sa Srbijom. Potrebno je hitno poboljšati odgovarajuće kancelarije, kabine za kontrolu pasoša, trake za pristup vozilima i sisteme tehničkog nadzora koji pokrivaju granične prelaze. Infrastruktura za provjeru druge linije je loša i zahtijeva značajno poboljšanje. Zajedničke lokacije i zajedničke granične prelaze sa susjednim zemljama treba dodatno poboljšati.

Međuagencijska saradnja je zadovoljavajuća, kao što je granična policija i carina na graničnim prelazima, ali su potrebna poboljšanja u pogledu razmjene informacija, zajedničkih istraga i dijeljenja resursa. Centralna istražna služba granične policije ima policijska izvršna ovlašćenja u cijeloj zemlji, ali je njen operativni kapacitet ograničen zbog nedostatka opreme i osoblja.

Analiza rizika u graničnoj policiji ima za cilj postepeno usklađivanje sa metodologijom Zajedničkog integrisanog modela analize rizika (CIRAM) II. Zajednički centar za analizu rizika razvija analizu rizika vezanu za granice, ali zahtijeva dalja poboljšanja u razmjeni podataka među agencijama. Bosna i Hercegovina učestvuje u Mreži za analizu rizika zapadnog Balkana.

Mjere u zemlji i borba protiv prekograničnog organiziranog kriminala zahtijevaju poboljšanje u istragama i procesuiranju krivičnih djela. Borba protiv trgovine ljudima, krijumčarenje migranata, trgovina vatrenim oružjem i terorizam zahtijevaju efikasnije razgraničenje nadležnosti i ovlaštenja. Razmjena kriminalističko-obavještajnih podataka i biometrijskih podataka zahtijeva značajna poboljšanja. Bosni i Hercegovini nedostaje efikasan sistem za napredne informacije o putnicima / evidenciju imena putnika (API / PNR) za daljnje usklađivanje sa acquis-em/ Šengenskim sporazumom i standardima.

Program obuke granične policije još nije u potpunosti usklađen sa zajedničkim jezgrom nastavnog plana i programa Evropske agencije za graničnu i obalnu stražu (EBCGA).

Saradnja sa Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (EBCGA) i implementacija radnog sporazuma potpisanog 2009. godine su zadovoljavajući. Pregovori o modelu sporazuma o statusu između Bosne i Hercegovine i EU o EBCGA-i su zaključeni, ali sporazum još nije potpisan.

Što se tiče međunarodne saradnje, Bosna i Hercegovina ima niz sporazuma sa susjednim zemljama, uključujući zajedničke patrole, zajedničke centre za saradnju i pogranični promet. Zajednički centar za policijsku saradnju sa Srbijom i Crnom Gorom u Trebinju je u funkciji, ali sa ograničenim kapacitetom. Postoji i Zajednički kontakt centar sa Hrvatskom. Sporazumi o pograničnom saobraćaju funkcionišu sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom. Lokacije pogodne za ilegalni prelazak granice sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom su zatvorene. Sporazum o granici sa Crnom Gorom iz 2016. godine provodi se dobro.

Postoje određene mjere za borbu protiv korupcije na granici. Tu posebno spada sistem video nadzora na svim graničnim prelazima i besplatne telefonske linije za žalbe građana za prijavljivanje slučajeva korupcije. Međutim, potrebno je uložiti više napora da bi se postigli konkretni rezultati.

Mehanizmi odgovora na krizu koji se odnose na kontrolu granica su slabi i zahtijevaju značajna poboljšanja. Povećani priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu u 2018. godini otkrio je nedostatke i nepostojanje koordinacije između različitih nivoa vlasti. Ministarstvo sigurnosti nije uspjelo osigurati djelotvornu koordinaciju i osigurati adekvatan nadzor granica, registraciju i identifikaciju migranata. Ovo pitanje je pogoršano nepostojanjem odgovarajuće analize rizika, kriminalističkih obavještajnih podataka i razmjene biometrijskih podataka.