×

b-1-2-2-4-1

Institucionalna struktura i usklađivanje zakona

Migraciona politika spada u isključivu nadležnost državnog nivoa. Služba za poslove sa strancima u Ministarstvu sigurnosti zadužena je za upravljanje kopnenim migracijama u pograničnoj zoni. Na osnovu zvaničnih podataka, broj zaposlenih je značajno manji od potrebnog sa oko 22% manjka, a i nedovoljno je opremljena. Sektor za imigraciju također nema dovoljno osoblja. Bosna i Hercegovina ima Koordinaciono tijelo koje prati migracijske trendove, koje može djelovati kao operativni štab u slučaju krize uz učešće vlasti iz entiteta i Brčko Distrikta. Institucije i na drugim nivoima vlasti imaju odgovornosti u specifičnim oblastima koje se odnose na upravljanje migracijama, uključujući zdravstvene i socijalne usluge.

Zakonodavstvo o strancima je uglavnom u skladu sa acquis-em. Ono posebno predviđa načelo non-refoulement (zabrana vraćanja), rezidencijalni status stranih sezonskih radnika i maksimalno vrijeme zadržavanja za neregularne migrante u centrima za zadržavanje. Pravni okvir treba dodatno uskladiti u pogledu pristupa migranata pravima, posebno za ugrožene migrante.

Bosna i Hercegovina ima sporazume o readmisiji sa EU (na snazi od januara 2008. godine), kao i sa zemljama Zapadnog Balkana (osim Kosova) i sa Turskom. Ima implementacijske protokole sa 14 država članica EU. Pregovori o dodatnim sporazumima o readmisiji sa zemljama visokog migracionog rizika nisu počeli.

Strategija i njen akcioni plan o migraciji i azilu za period 2016-2020 su usvojeni i realizuju se. Strategija definiše oblasti za poboljšanje, kao što su borba protiv trgovine ljudima, identifikacija i registracija stranaca, razmjena biometrijskih podataka, angažovanje službenika za vezu za migraciju i upravljanje migracionim krizama. Bosni i Hercegovini je potreban realan plan za nepredviđene situacije.