×

b-1-2-2-3-2

Kapaciteti za provođenje i primjenu

Od 2012. do 2015. godine, zemlja je imala značajan broj svojih građana koji su putovali na strana ratišta u Siriji i Iraku. Vjeruje se da je prema službenim podacima 181 muškarac, 61 žena i 81 dijete sa državljanstvom Bosne i Hercegovine putovalo u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine i iz dijaspore. Od tada su napori vlasti doprinijeli zaustavljanju odlaska na strana ratišta. Prema analitičkom istraživanju koje se zasniva na izvorima nadležnih domaćih institucija, vjeruje se da je 98 odraslih bh državljana (49 muškaraca i 49 žena) još uvijek bilo u Siriji i Iraku krajem 2018. godine.

Od 50 vraćenih stranih terorističkih boraca, 25 je optuženo i nakon toga osuđeno za krivična djela vezana za terorizam. Međutim, kazne su često bile blage i često zasnovane na nagodbi. Dvanaest vraćenih stranih terorističkih boraca osuđeno je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, pri čemu je bar jednom od njih kazna preinačena u novčanu kaznu. Ostali su dobili kazne do tri godine. Zabrinjavajuće su blage kazne u kombinaciji sa nepostojanjem službe za uslovni otpust i bilo kakve sistematske pomoći za raskidanje veza sa terorizmom ili reintegraciju.

Još uvijek postoje nedostaci u vezi sa primjenom zakona o borbi protiv terorizma, kao i strukturirane i učinkovite saradnje između nadležnih agencija na različitim nivoima vlasti. Teroristi koje je Sud Bosne i Hercegovine osudio služe svoje kazne u entitetskim zatvorima koji su često neadekvatni da bi držali ovu vrstu zatvorenika. Državni zatvor visoke sigurnosti, koji je završen 2017. godine, a koji je osmišljen tako da prihvati i ovu vrstu zatvorenika, nije u funkciji zbog zakašnjelog imenovanja rukovodstva zatvora i zapošljavanja osoblja. To je zabrinjavajuće.

Kapacitete zemlje da istražuje i krivično goni finansiranje terorizma i da se suprotstavi sadržajima terorista na internetu treba dalje razvijati. Operativna saradnja sa Europolom ozbiljno je otežana nedostatkom nacionalne kontaktne tačke. Mjesta radikalizacije su identifikovana na određenim lokacijama u zemlji, posebno u vehabijskim zajednicama.

Što se tiče prevencije, multi-agencijski pristup prevenciji radikalizacije opisan je u strateškim dokumentima Bosne i Hercegovine, ali ga treba dalje razvijati. Ne postoji mehanizam pomoći za raskidanje sa nasilnim ekstremizmom i za resocijalizaciju. Ne postoje programi reintegracije za članove porodica stranih terorističkih boraca. Institucije na različitim nivoima vlasti u oblasti rada, socijalne zaštite, obrazovanja, mladih i zdravstva, kao i civilno društvo moraju biti efikasnije uključeni u preventivne napore. Bosna i Hercegovina aktivno učestvuje u implementaciji Inicijative za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu (WBCTi).