×

b-1-2-2-1-2

Kapaciteti za provođenje i primjenu

U 2018. godini je bilo 56 istraga o organizovanom kriminalu, sa 551 osumnjičenim, 26 optužnica protiv 132 optuženih i 25 kazni, sa 146 osuđujućih presuda. Povećava se broj istraga o kibernetičkom kriminalu, uključujući on-line seksualno zlostavljanje djece. U 2018. godini su provedene 104 istrage protiv 137 osoba, u poređenju sa 69 istraga protiv 81 osobe u 2017. godini. Međutim, broj osuđujućih presuda u 2018. godini je veoma nizak (22 osuđujuće presude protiv 23 osobe). Većina njih su bile uslovne kazne (16 osuđujućih presuda protiv 17 osoba). U 2017. godini broj osuđujućih presuda iznosio je 20, od čega je 11 presuda bilo uslovno.

Sporazum o operativnoj i strateškoj saradnji sa Europolom je na snazi od marta 2017. godine. Međutim, on u Bosni i Hercegovini još uvijek nije u potpunosti implementiran. Uprkos nekoliko zahtjeva u raznim forumima, vlasti Bosne i Hercegovine još nisu uspostavile nacionalnu kontaktnu tačku, kao što se traži u sporazumu. Ovo je stvar ozbiljne zabrinutosti. Nacionalna kontaktna tačka mora biti imenovana kao prioritet. Trenutno razmjena podataka ide preko Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Republika Srpska je obustavila dostavljanje informacija Direkciji. Kao posljedica nepostojanja nacionalne kontaktne tačke, Bosna i Hercegovina ne može postaviti svog oficira za vezu u sjedištu Europola u Hagu, a službenik za vezu Europola ne može biti raspoređen u Bosnu i Hercegovinu. Godine 2018. Bosna i Hercegovina je učestvovala u godišnjem planiranju operativnih akcija u okviru prioriteta Evropske multidisciplinarne platforme protiv prijetnji kriminalnim aktivnostima (EMPACT) na olakšavanju situacije sa nezakonitom imigracijom. Zemlja se obavezala da će učestvovati u tri operativne akcije zajedno sa državama članicama EU u borbi protiv kriminalnih grupa za krijumčarenja migranata 2019. godine. Organi za provođenje zakona treba da koriste regionalne inicijative, kao što je Zajednička operativna kancelarija u Beču, koja služi kao regionalna operativna platforma za međunarodne istrage organizovanih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem migranata.

Na snazi je radni aranžman sa Agencijom EU za obuku u provođenju zakona (CEPOL). Saradnja sa Interpolom odvija se preko Nacionalne centralne kancelarije u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela. Zemlja je potpisnica Konvencije o policijskoj saradnji u jugoistočnoj Evropi.

Proaktivne istrage koje počinju sa policijskim radom vođenim obavještajnim podacima su rijetke u poređenju s onima koje su pokrenute na osnovu primljenih izvještaja. Šefovi policije nemaju operativnu kontrolu nad finansijskim i ljudskim resursima, posebno u jednom broju kantona i u Republici Srpskoj. To utiče na brzu prenamjenu policijskog osoblja radi pružanja podrške specifičnim potrebama. Štaviše, fragmentacija agencija za provođenje zakona i njihova slaba saradnja ozbiljno utiču na kvalitet istraga.

Postoje određeni aranžmani za praktičnu saradnju između tužilaštava i policije, ali zahtijevaju strukturalna poboljšanja kako bi se garantovalo efikasniji rad u sudskim postupcima, takođe kroz nadogradnju foruma za stratešku saradnju između šefova policije i glavnih tužilaca. Forenzička podrška je fragmentirana, a država i entiteti razvijaju svoje vlastite pojedinačne resurse. Ne postoji operativna cjelodržavna baza podataka DNK i kapacitet profiliranja DNK je ograničen. Ne postoji brza razmjena forenzičkih podataka s drugim zemljama. Novi automatizovani informacioni sistem za otiske prstiju (AFIS) treba da bude uspostavljen pošto je postojeći sistem zastario. Ne postoji efikasan, koordinisan i konzistentan pristup na nivou cijele zemlje u korištenju prikrivenih istražitelja.

Ne postoji opšta politika za provođenje finansijskih istraga na sistematskoj osnovi, a rezultati dosadašnjih istraživanja su bili beznačajni.

Vrijednost oduzete imovine u 2018. godini iznosila je 9,7 miliona eura za 116 predmeta (prvostepene i pravosnažne presude). Potrebno je poboljšati sistem za prikupljanje i analizu statističkih podataka o zaplijeni i oduzimanju imovine. Većinom je oduzimanje imovine usmjereno na imovinu koja se koristi ili se namjerava koristiti za počinjenje krivičnog djela, a ne na imovinu stečenu krivičnim djelom. Postojeći instrumenti za zamrzavanje, upravljanje i oduzimanje imovine stečene kriminalom nisu dovoljno djelotvorni. Oduzimanje imovine stečene kriminalom mora postati strateški prioritet u borbi protiv organizovanog kriminala, terorizma i korupcije na visokom nivou. Zamrzavanje sredstava treba koristiti sistematičnije i potrebno je ojačati upravljanje zamrznutim sredstvima. Finansijske istrage o imovini neke osobe moraju se nastaviti nakon donošenja krivične presude kako bi se u potpunosti izvršilo prethodno izdato rješenje o oduzimanju imovine.

Bosna i Hercegovina je zemlja porijekla, tranzita i odredišta za trgovinu ljudima u svrhu prisilnog prosjačenja, seksualne eksploatacije, radne eksploatacije i prisilnih brakova. Broj potencijalnih žrtava trgovine ljudima otkrivenih 2018. godine bio je 36. Više od polovine otkrivenih potencijalnih žrtava su djeca, a gotovo dvije trećine otkrivenih potencijalnih žrtava su žene. U 2018. godini bilo je 48 osuđenih počinilaca i 36 žrtava u poređenju sa 17 osuđenih počinilaca i 83 žrtve 2017. godine. Radna grupa koordinira borbu protiv trgovine ljudima za cijelu zemlju. Ona funkcioniše dobro, ali njen pravni status treba bolje definisati i ojačati njenu ulogu. Bosna i Hercegovina treba da poboljša svoje tehničke kapacitete za brzu reakciju na trendove trgovine ljudima na osnovu analize rizika i prikupljenih obavještajnih podataka. Relevantne agencije moraju imati bolje definisane nadležnosti i moraju efikasnije sarađivati. Tužioci i policijski službenici moraju biti bolje obučeni u prepoznavanju i krivičnom gonjenju počinilaca trgovine ljudima i kroz efikasne finansijske istrage i raditi na osiguravanju osuđujućih presuda. Prikupljanje dokaza i dokazni postupak u sudskim postupcima treba standardizovati. Što se tiče prevencije, potrebni su značajni napori da se spriječi trgovina djecom, između ostalog i kroz proaktivnu ulogu socijalnih službi. Reintegracija djece žrtava u njihove porodice zahtijeva pažljivo praćenje kako bi se spriječila ponovna viktimizacija. Bosna i Hercegovina mora razviti sveobuhvatan, multidisciplinarni i na žrtve orijentisan pristup kako bi se bolje identifikovale i zaštitile žrtve, posebno djeca. Međunarodna saradnja bi takođe trebala biti pojačana posebno aktivnijim korištenjem zajedničkih istražnih timova i zajedničkih operacija.

Što se tiče trgovine vatrenim oružjem, u 2018. godini zaplijenjeno je ukupno 1 221 komada oružja, 302 komada minsko-eksplozivnog materijala, 39.188 komada municije, 125 komada oružja i 50 500 kg eksploziva, a ukupno 2.500 komada oružja i dijelova oružja je uništeno. To se može uporediti sa 2016. i 2017. godinom kada je uništeno 2 500, odnosno 10 800 komada oružja. Implementacija strategije za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja mora biti poboljšana. Bosna i Hercegovina nije usvojila akcioni plan za implementaciju mape puta za održivo rješenje za kontrolu naoružanja na Zapadnom Balkanu. Državni koordinator u Ministarstvu sigurnosti i Koordinacioni odbor za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja, kojeg čine predstavnici relevantnih institucija za provođenje zakona i ministarstava na državnom nivou, sarađuju sa relevantnim domaćim institucijama i međunarodnim organizacijama u cilju poboljšanja kontrole nad malim oružjem i lakim naoružanjem i uništavanja zaplijenjenog oružja. Međutim, Bosna i Hercegovina nije uspostavila kontaktnu točku za vatreno oružje koja bi objedinila administrativnu kontrolu, obavještajne poslove, izvršenje i forenziku.

Sposobnost zemlje da se bori protiv kibernetičkog kriminala, uključujući rješavanje problema vezanih za seksualno zlostavljanje djece na internetu i da efikasno odgovori na prijetnje kibernetičkoj sigurnosti, je neadekvatna. Organi za provođenje zakona moraju efikasnije odgovoriti na kibernetički kriminal i više se fokusirati na otkrivanje, sljedivost i krivično gonjenje sajber kriminalaca.

Što se tiče borbe protiv pranja novca, od februara 2018. godine Bosna i Hercegovina se više ne nalazi na listi Finansijske akcione grupe (FATF) visoko rizičnih trećih zemalja sa strukturnim nedostacima u borbi protiv pranja novca / finansiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je i dalje na listi EU zemalja visokog rizika. (vidi Poglavlje 4 - Sloboda kretanja kapitala)

Jedinica za finansijske istrage u okviru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) mora biti efikasnija. Potrebno je poboljšati saradnju i razmjenu podataka vezanih za kriminal između domaćih agencija za provođenje zakona i drugih zemalja u regiji. U 2018. godini bilo je 65 prijava protiv 237 osobe, 13 potvrđenih optužnica protiv 22 osumnjičene osobe i 11 osuđujućih presuda protiv 13 optuženih.

Postoji program zaštite svjedoka. Međutim, potrebno je ojačati saradnju između jedinice za zaštitu svjedoka i drugih agencija za provođenje zakona. Takođe postoji potreba da se poboljša mehanizam za određivanje statusa svjedoka, posebno u oblasti vanprocesne zaštite. Specijalna jedinica za zaštitu svjedoka nema dovoljno ljudskih i tehničkih resursa.

Proaktivno suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije od suštinskog je značaja za borbu protiv kriminalne infiltracije političkih, pravnih i ekonomskih sistema.