×

b-1-2-2-1-1

Institucionalna struktura i pravno usklađivanje

Institucionalna struktura za provođenja zakona odražava raspodjelu nadležnosti među različitim nivoima vlasti. Postoji više različitih organa za provođenje zakona, od kojih 15 ima ovlaštenja da vrše istrage: na državnom nivou postoji Državna agencija za istrage i zaštitu i Granična policija u okviru Ministarstva sigurnosti, policijski organi u Republici Srpskoj, u Federaciji i u svakom od deset kantona u okviru ministarstava unutrašnjih poslova, te policija Brčko Distrikta. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine uspostavljena je na državnom nivou i ima nadležnost i za međunarodnu policijsku saradnju, ali nema operativne istražne funkcije.

Odnosi između agencija za provođenje zakona ne zasnivaju se na principu podređenosti, već na saradnji. Operativna saradnja između agencija za provođenje zakona zasniva se na zakonu, sporazumima i memorandumima o razumijevanju. Međutim, saradnja je uglavnom ograničena, posebno u pogledu upotrebe istražnih timova sastavljenih od predstavnika više agencija. Obim, kvalitet i dostupnost baza podataka moraju se značajno poboljšati kako bi se osigurala sveobuhvatnija i pravovremena razmjena informacija. Šefove policije imenuju nezavisni odbori koje osnivaju parlamentarne skupštine odgovarajućih nivoa vlasti. Potrebno je poboljšati postupke imenovanja na pozicije višeg rukovodstva kako bi se ojačala autonomija i profesionalizam. Tužioci su odgovorni za vođenje istraga i koordinaciju agencija za provođenje zakona u tom kontekstu. Policija je podložna neprimjerenom političkom uplitanju u provođenje istraga, između ostalog i preko njihovog lanca komandovanja ili samocenzure. Ovo može ugroziti rezultate istraga. U tom smislu, postoji potreba da se ojača policijska odgovornost, posebno kroz efikasnije korištenje ovlašćenja tužilaca. Tamo gdje različita tijela za provođenje zakona istodobno istražuju određeni slučaj, tužitelj zadužen za istragu odlučuje o tome koja će istraga biti obustavljena. Ukupan broj policijskih službenika u cijeloj zemlji je 16 845, od čega 3 486 na državnom nivou, 5 498 u Republici Srpskoj, 600 na nivou Federacije, 7 251 na kantonalnom nivou i 250 u Brčko Distriktu. U cijeloj zemlji, na 100 000 stanovnika ima 481 policajac, u poređenju sa prosjekom od 318 policajaca u EU iz 2016. godine, prema podacima Eurostata. Ukupan broj slobodnih radnih mjesta u zemlji iznosi 2 170 (11,5%). Na državnom i entitetskom nivou postoji nekoliko jedinica specijalizovanih za borbu protiv terorizma, trgovine ljudima, droge, kibernetičkog kriminala i za finansijske istrage, iako nemaju dovoljno kapaciteta. Kancelarije za upravljanje imovinom postoje u oba entiteta, ali ne na državnom nivou. To predstavlja ozbiljan problem za imovinu zaplijenjenu na državnom nivou. Ne postoji služba za oduzimanje imovine odgovorna za omogućavanje pronalaženja i identifikacije imovine stečene krivičnim djelom i druge imovine povezane sa kriminalom. To je pitanje koje zabrinjava.

Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala samo je djelimično usklađen sa acquis-em. Prošireno oduzimanje i oduzimanje imovine od trećih lica moguće je po krivičnom zakonodavstvu, ali se ona rijetko provode. Bosna i Hercegovina treba da razvije sveobuhvatniji i koherentniji pravni okvir za oduzimanje imovine stečene kriminalom. Zakonodavstvo o trgovini ljudima je u velikoj mjeri usklađeno sa acquis-em na svim nivoima vlasti. Potrebna su dalja poboljšanja, posebno u pogledu sankcija. Zakonodavstvo o kibernetičkom kriminalu, uglavnom u nadležnosti entiteta i Brčko Distrikta, djelomično je usklađeno sa acquis-em. Zakonodavstvo o civilnom posjedovanju oružja djelimično je usklađeno sa acquis-em na svim nivoima vlasti i potrebno ga je dalje poboljšati, posebno u pogledu eksploziva i transporta opasne robe.

Vijeće ministara je usvojilo Strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini za period 2017-2020. Relevantne institucije na različitim nivoima vlasti izradile su svoje akcione planove za implementaciju ove strategije. Nalazi procjene opasnosti od ozbiljnog i organizovanog kriminala (SOCTA) treba da se pretvore u koherentnu politiku nacionalne bezbjednosti zasnovanu na jasnim prioritetima. Na snazi je Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima za period 2016-2019. U zemlji nedostaje strateški okvir za rješavanje kibernetičkog kriminala. Usvojena je Strategija za kontrolu malog i lakog naoružanja (SALW) za period 2016-2020.