×

b-1-2-1-4-08

Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti

Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti je garantovana Ustavom i zakonodavstvom, te se u praksi uglavnom poštuje. Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica iz 2004. godine zabranjuje državnu religiju, propisuje razdvajanje između države i vjerskih zajednica, te priznaje pravni status i kontinuitet istorijski utemeljenih vjerskih zajednica: Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve i Jevrejske zajednice. Druge vjerske grupe mogu podnijeti zahtjeve za javnu registraciju i priznavanje. Prema zakonu iz 2004. godine, osnovni sporazumi (konkordat) potpisani su 2007. godine sa Katoličkom crkvom, a 2008. godine sa Srpskom pravoslavnom crkvom, dajući im niz prava, uključujući i priznavanje vjerskih praznika. Predstoji potpisivanje osnovnog sporazuma sa Islamskom zajednicom.

Iako se vjerska tolerancija simbolično promoviše u nekim prilikama sa velikim publicitetom, i dalje se dešavaju slučajevi diskriminacije na vjerskoj osnovi, kao i incidenti usmjereni na vjerske objekte. U posljednjoj deceniji zabilježeno je nekoliko kontroverznih slučajeva koji se odnose na izgradnju vjerskih objekata ili spomenika na privatnom ili javnom zemljištu. Zakon o slobodi vjeroispovijesti pruža vjerskim zajednicama pravo na povrat oduzetih vjerskih objekata, što se rješava na ad hoc osnovi.