×

b-1-2-1-2-2

Zakonodavni okvir

Bosna i Hercegovina je potpisnica svih međunarodnih konvencija za borbu protiv korupcije, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv korupcije. Grupa država protiv korupcije Savjeta Evrope (GRECO) zaključila je u svom izvještaju usvojenom u decembru 2018. godine da je Bosna i Hercegovina na zadovoljavajući način provela svega 10 od 22 preporuke koje su date 2011. godine u vezi sa inkriminacijom i transparentnošću finansiranja političkih stranaka.

Prevencija

Zakon o APIK-u donijet na državnom nivou reguliše oblast sprečavanja korupcije. Zakonodavstvo o zaštiti uzbunjivača pruža administrativnu zaštitu svim zaposlenima u institucijama i tijelima osnovanim na državnom nivou. Zakonodavstvo zaposlenima pruža preventivnu zaštitu, prije nego što dođe do odmazde. Omogućeno je i anonimno prijavljivanje. U Republici Srpskoj, zakonodavstvo o zaštiti uzbunjivača predviđa sudsku zaštitu od odmazde i primjenjuje se na sva lica koja prijavljuju korupciju u javnom ili privatnom sektoru. Predviđen je obrnuti teret dokazivanja, lista mogućih štetnih posljedica od kojih se može zatražiti zaštita, a koja nije iscrpna, te mogućnost hitnog sudskog postupka. U Federaciji BiH nije donijeto relevantno zakonodavstvo. U Distriktu Brčko postoji zakonodavstvo o zaštiti zviždača i osigurava administrativnu zaštitu. Zakonodavstvo o zaštiti zviždača se po ovom pitanju mora uskladiti s novim acquis-em EU.

Kada se radi o sukobu interesa, pravni okvir na svim nivoima je slab, kako u pogledu samih pravila, tako i načina na koji se ona primjenjuju. Zakonodavstvo o prijavljivanju imovine je fragmentirano i nije usklađeno na svim nivoima vlasti, što njegovu primjenu čini neefikasnom, uključujući i izrečene kazne. Kako bi se ojačali napori na borbi protiv korupcije, potrebno je na svim nivoima usvojiti nove zakone o prijavljivanju imovine i sukoba interesa u skladu sa međunarodnim standardima, posebno relevantnim preporukama GRECO. Na državnom nivou, Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine nije u skladu sa međunarodnim standardima. U Republici Srpskoj postoji zakon o sukobu interesa, ali ga je potrebno uskladiti sa međunarodnim standardima. Federacija BiH ima zakonodavstvo koje reguliše sukob interesa i koje se ne provodi zbog pravne nesigurnosti o tome koja institucija je nadležna. Slično tome, Brčko Distrikt takođe ima zakonodavstvo o sukobu interesa u javnim institucijama, ali se ono ne provodi. Kanton Sarajevo ima zakon o imovinskim kartonima nosilaca javnih funkcija u kantonu, koji obuhvata sukob interesa.

Ne postoji zakonodavstvo koje bi efikasno sprečavalo korupciju u privatnom sektoru, a ni lobiranje nije regulisano. Bosna i Hercegovina takođe treba da uvede sveobuhvatan i efikasan sistem elektronskih nabavki kako bi se ojačala transparentnost i smanjile mogućnosti za zloupotrebe.

Zakon o finansiranju političkih stranaka treba dodatno uskladiti sa međunarodnim standardima, posebno sa predstojećim preporukama GRECO-a.

Zakonodavstvo o slobodi pristupa informacijama na državnom i entitetskom nivou samo je djelimično usklađeno sa međunarodnim i evropskim standardima. Pristup informacijama otežava zakonodavstvo o zaštiti podataka, koje se tumači na način koji štiti privatne, a ne javne interese. Manjak transparentnosti ozbiljno ometa borbu protiv korupcije. (vidi poglavlje Osnovna prava)

Suzbijanje

Zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije u Bosni i Hercegovini je rascjepkan, budući da na različitim nivoima vlasti postoje brojni zakoni koji regulišu ovo pitanje, bez dovoljne dosljednosti među njima.

U okviru krivičnog zakonodavstva, koruptivna krivična djela prvenstveno su regulisana u posebnim poglavljima četiri krivična zakona. Koruptivna krivična djela definisana su u skladu sa odredbama ključnih međunarodnih sporazuma koje je Bosna i Hercegovina ratifikovala.

Odredbe Zakona o krivičnom postupku na državnom nivou koje se odnose na primjenu posebnih istražnih radnji, imunitet svjedoka, vođenje istrage i podizanje optužnice izmijenjene su u septembru 2018. godine kako bi bile usklađene sa odlukom Ustavnog suda iz 2017. godine. Ove odredbe su u skladu sa međunarodnim i standardima EU, posebno u smislu očuvanja punog kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv teških krivičnih djela. Zakon o sigurnosno- obavještajnoj agenciji (OSA) treba izmijeniti na isti način.

U Republici Srpskoj, Zakon o krivičnim djelima protiv izbornih prava i krivičnim djelima protiv privrede i platnog sistema takođe sadrži definicije koruptivnih krivičnih djela. Entitetsko tužilaštvo ima Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. U Federaciji BiH, Zakon o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala iz 2014. godine se ne primjenjuje. Kao posljedica toga, posebni odjeli za borbu protiv korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala u entitetskom Vrhovnom sudu i entitetskom Tužilaštvu predviđeni tim zakonom nisu uspostavljeni. Ti odjeli treba da budu uspostavljeni bez odlaganja. Specijalizovani tužioci svoje aktivnosti treba da usmjere na teška koruptivna djela.

Krivičnopravna politika u cijeloj zemlji je u velikoj mjeri neefikasna u borbi protiv korupcije, što se odnosi i na kazne koje nemaju dovoljan preventivni učinak. Česti sukobi nadležnosti koji vode do prebacivanja predmeta između različitih nivoa dovode do sporosti i neefikasnosti postupaka, što utiče na kredibilitet sistema. Nedostatak proaktivnog pristupa policije u istraživanju slučajeva korupcije predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost.

Postoje pravila o imunitetu članova parlamenata od krivične odgovornosti i procedura kojima se uređuje ukidanje imuniteta.