×

b-1-2-1-2-1

Institucionalni okvir

Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) osnovana je 2009. godine kao nezavisno tijelo na državnom nivou koje za svoj rad odgovara Parlamentu. APIK je počeo sa radom tek 2014. godine. Nadležnosti APIK-a obuhvataju izradu strategije za borbu protiv korupcije, te akcionog plana i praćenje njihovog provođenja; propisivanje jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o imovinskom stanju državnih službenika i za izradu planova integriteta; koordinaciju rada institucija s javnim ovlaštenjima u suzbijanju korupcije; praćenje provođenja zakonodavstva čiji je cilj prevencija korupcije i sukoba interesa. APIK provodi i ograničen broj aktivnosti na sprečavanju korupcije u privatnom sektoru, posebno kroz obuku. Takođe je nadležan za postupanje po zaprimljenim podnescima s indicijama koruptivnog ponašanja i izradu edukativnih programa.

Direktora APIK-a i dva zamjenika imenuje Parlament putem javnog konkursa. Komisiju za izbor čini devet članova (tri iz Predstavničkog doma, tri iz Doma naroda, dva iz akademske zajednice i jedan iz civilnog društva). APIK za svoj rad odgovara Parlamentu. APIK ima odgovarajući budžet, ali 20% od 41 pozicije je upražnjeno, uključujući i one u ključnim oblastima. Radni prostor Agencije je neadekvatan.

Tijela za prevenciju korupcije uspostavljena su i u oba entiteta i Brčko Distriktu, te u svim kantonima. U većini kantona, institucije za prevenciju korupcije su osnovane kao ad hoc tijela bez stalno zaposlenog osoblja. Mandat ovih tijela obično je povezan sa dužinom mandata kantonalnih vlada i sa novom kantonalnom vladom i ona se moraju nanovo imenovati. Kanton Sarajevo ima stručno tijelo sa stalno zaposlenim osobljem. Tijela za prevenciju korupcije na svim nivoima vlasti moraju biti stalne, u potpunosti opremljene i nezavisne institucije, spremne da sarađuju kako međusobno, tako i sa APIK-om. Tijela za prevenciju korupcije na svim nivoima imaju zakonsku obavezu da sarađuju sa APIK-om. APIK je sklopio ukupno 26 memoranduma o razumijevanju za saradnju i razmjenu informacija sa drugim tijelima za prevenciju korupcije, kao i sa VSTV-om, vladinim agencijama, nevladinim organizacijama i nekoliko visokoobrazovnih institucija.

APIK, međutim, nema direktan pristup bazama podataka drugih tijela, kao što su ministarstva unutrašnjih poslova, agencije za nekretnine, poreski organi, zemljišne knjige i registri vozila. Nije moguće vršiti unakrsne provjere podataka u realnom vremenu, niti automatski detektovati potencijalno nespojive funkcije. Ne postoji nikakav pravni osnov za izricanje administrativnih sankcija u slučaju da institucije odbijaju da sarađuju, na primjer, ukoliko ne dostavljaju izvještaje o provođenju strategija za borbu protiv korupcije ili pripadajućih akcionih planova.

Postoji veliki broj mehanizama putem kojih građani mogu prijaviti korupciju. Oni to mogu učiniti preko APIK-a ili bilo kog tijela za prevenciju korupcije, inspekcijskih organa, agencija za provođenje zakona, namjenskih telefonskih linija i direktno preko tužilaštava. Omogućeno je i anonimno prijavljivanje.

Bez obzira na zakonska i organizaciona ograničenja, APIK bi trebalo da igra mnogo aktivniju ulogu, posebno u odgovoru na pritužbe građana u vezi sa navodima o korupciji, praćenju izvještaja o korupciji i boljem edukovanja građana u cilju sprečavanja korupcije, uključujući i kampanje za podizanje svijesti širom zemlje.

Parlamenti i vlade na različitim nivoima vlasti usvojile su etičke kodekse.

Komisija za odlučivanje o sukobu interesa, osnovana u septembru 2015. godine, nije nezavisna. Budući da su šest od devet članova Komisije članovi Parlamenta, mandat Komisije je ograničen na mandat Parlamenta. Pored toga, Komisija odluke donosi većinom glasova njenih devet članova, uključujući najmanje dva iz svakog od konstitutivnih naroda. Sastav Komisije i način donošenja odluka je potrebno promijeniti. U Republici Srpskoj, pri entitetskoj skupštini formirana je Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama vlasti. U Federaciji BiH ne postoji institucija koja se djelotvorno bavi sukobom interesa. Ovakav zadatak entitetski zakon je dodijelio Centralnoj izbornoj komisiji. Ovo je u suprotnosti sa zakonodavstvom na državnom nivou kojim se regulišu funkcije Centralne izborne komisije. Izborna komisija Brčko Distrikta, koja je zadužena za primjenu zakona o sukobu interesa, ne vrši ovu funkciju zbog nesigurnosti u pogledu raspoloživih pravnih lijekova i nedovoljnih ljudskih resursa.

Primjena zakona o zaštiti uzbunjivača povjerena je APIK-u na državnom nivou, pravosuđu Republike Srpske i Uredu za prevenciju korupcije u Distriktu Brčko. U Federaciji BiH ne postoji zakon kojim se predviđa osnivanje slične institucije.

Centralna izborna komisija je odgovorna za provođenje Zakona o finansiranju političkih stranaka na nivou cijele zemlje.

Uredi za reviziju su formirani, ali ne igraju djelotvornu ulogu u borbi protiv korupcije.

Provođenje zakona

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) ima poseban Odsjek za sprečavanje i otkrivanje finansijskog kriminala i korupcije. Slične strukture postoje u okviru policijskih uprava u entitetima.

Posebni tužilački odjel uspostavljen je na državnom nivou i u Republici Srpskoj. U Federaciji BiH još uvijek nisu formirana specijalizovana odjeljenja u Federalnom tužilaštvu i na Vrhovnom sudu, iako su relevantni propisi usvojeni.

Kapacitete za istragu privrednog i finansijskog kriminala, te krivičnih djela vezanih za javne nabavke - uključujući i finansijske istrage - potrebno je značajno poboljšati u smislu broja zaposlenih i opremljenosti, stepena samostalnosti, nivoa specijalizacije zaposlenih i njihove saradnje.