×

b-1-2-1-1-7

Kvalitet pravosudnog Sistema

Pravosudni sistem nije dovoljno transparentan. Čak i kada su ispoštovani standardi zaštite podataka, najznačajnije sudske odluke i potvrđene optužnice nisu široko dostupne online, posebno u slučajevima korupcije. Centar za sudsku dokumentaciju VSTV-a administrira bazu sudskih odluka koja je pretraživa i dostupna svim sudijama i tužiocima, kao i strankama uz plaćanje godišnje naknade. Ovu bazu podataka je potrebno ojačati kako bi se omogućilo uspostavljanje usklađene sudske prakse u cijeloj zemlji. Takođe, u sudovima najviše instance je potrebno formirati posebna odjeljenja za sudsku praksu.

Sudska praksa je neusklađena budući da ne postoji sudsko tijelo koji bi na nivou čitave zemlje bilo zaduženo za osiguravanje dosljednog tumačenja zakona u sva četiri pravosudna sistema u Bosni i Hercegovini. Od 2014. godine postoje paneli za usklađivanje sudske prakse u građanskim, krivičnim i upravnim stvarima kako bi se riješilo ovo pitanje. U sastav panela ulaze predstavnici vrhovnih sudova, Apelacionog suda Brčko Distrikta i Suda Bosne i Hercegovine. Međutim, paneli se sastaju samo na dobrovoljnoj osnovi u okviru projekta koji vodi Centar za sudsku dokumentaciju VSTV-a. Prema riječima nadležnih, pravni stavovi panela su obavezujući za sudove najviše instance, a za nižestepene sudove su upućujućeg karaktera, dok njihovi efekti na usklađivanje sudske prakse zavise od snage argumentacije. Pravni status ovih panela je potrebno bolje definisati kako bi se formalizovao i unaprijedio njihov rad, te kako bi oni mogli djelotvorno doprinijeti dosljednosti sudske prakse, ne dovodeći pri tom u pitanje nezavisnost svih sudija. Prema evropskim standardima, dosljednost sudske prakse mora biti osigurana kroz odluke viših sudova, a ne kroz upute ili smjernice. Konačno, postoji potreba da se uspostavi sudsko tijelo koje će na djelotvoran način osigurati dosljedno tumačenje zakona i usklađenost sudske prakse u svim pravnim sistemima u zemlji, a kako bi se garantovala ujednačenija primjena zakona, uz potpuno poštovanje principa nezavisnosti svih sudija.

Postoji 1013 sudija i 377 tužilaca, uključujući predsjednike sudova, glavne tužioce i njihove zamjenike. Od ukupnog broja sudija i tužilaca 60% su žene, dok je među rukovodiocima taj postotak 47%. U Federaciji BiH, stručni saradnici u općinskim sudovima mogu donositi sudske odluke u predmetima izvršenja i sporovima male vrijednosti, i njih imenuje VSTV kao i sve ostale nosioce pravosudnih funkcija. Planiranje ukupnog budžeta za pravosuđe koordinira VSTV, ali je nadležnost za usvajanje budžeta podijeljena između 14 budžetskih tijela na različitim nivoima vlasti, pri čemu su često predsjednici sudova i glavni tužioci ti koji o dodjeli budžeta direktno pregovaraju sa relevantnim predstavnicima izvršne vlasti. U većini slučajeva, ministarstva finansija ili pravde mogu smanjiti budžet pravosudnih institucija bez ikakvog obrazloženja. To utiče na efikasnost rada pravosuđa. Budžet za 2018. godinu je iznosio 130,5 miliona eura (0,81% BDP-a), što iznosi 37 eura po stanovniku, i on pokriva i VSTV i sva tužilaštva i sudove, uključujući i odbrane po službenoj dužnosti. Budžet za 2017. godinu iznosio je 122,2 miliona eura (0,8% BDP-a). Oko dvije trećine budžeta troši se na plate. Domaća sredstva su nedovoljna za pokrivanje potreba za investicijama, uključujući poboljšanje pravosudne infrastrukture. Problem rascjepkanog i neodrživog finansiranja pravosuđa mora biti riješen kako bi se osigurala dovoljna izdvajanja u cijeloj zemlji.

Obuka sudija i tužilaca se provodi putem entitetskih centara za edukaciju sudija i tužilaca, te putem interne strukture za edukaciju Suda Bosne i Hercegovine i Pravosudne komisije Brčko Distrikta. Za oba centra za edukaciju su potrebna dovoljna budžetska sredstva kako bi se omogućilo dalje provođenje održivih programa obuke. Centri ne vrše redovnu, sveobuhvatnu i analitičku procjenu potreba za obukom zasnovanu na razvoju karijere, vještinama vezanim za posao i redovnim izvještajima o radu. Kako bi se osigurala profesionalnost i efikasnost, pravosuđu je potrebna bolje usmjerena obuka. Obuka treba da obuhvati praktične vještine u obavljanju sudijskih i tužilačkih poslova, sudsku etiku i komunikaciju sa strankama u sudskim postupcima i medijima. Predsjednici sudova i glavni tužioci se trebaju više uključiti u identifikaciju potreba za edukacijom svojih zaposlenih. VSTV u skladu sa svojim zakonskim obavezama treba da nadgleda i koordinira sve aktivnosti obuke u pravosuđu. Važeći zakonski propisi nalažu osam dana obavezne početne obuke za novoimenovane sudije i tužioce u prvoj godini, bez povezanosti sa budućim radnim mjestom polaznika ili potrebnim vještinama. Tokom karijere, obavezna godišnja obuka iznosi tri dana i bavi se temama koje su često teorijske prirode. Obavezna početna obuka i stručno usavršavanje moraju biti sveobuhvatniji. Sistem mentorstva, koji postoji u mnogim tužilaštvima, je potrebno u potpunosti uspostaviti i u svim sudovima.

Svakodnevni rad sudova i tužilaštava prati se i mjeri uz pomoć sistema za automatsko upravljanje predmetima, koji omogućava praćenje rada sudija i tužilaca na osnovu godišnjeg obima posla. Svi sudovi i tužilaštva redovno izrađuju statističke izvještaje za VSTV, kao i godišnje izvještaje o radu. Pouzdane statističke podatke o radu pravosudnog sistema je potrebno sistematski prikupljati i analizirati, posebno u slučaju presigniranja predmeta i teških krivičnih djela. VSTV treba, na osnovu statističkih podataka, da pojača nadzor u vezi sa rukovodnim aspektima rada sudova i tužilaštava, a u cilju jačanja upravljačkih kapaciteta i odgovornosti.