×

b-1-2-1-1-3

Regulatorno tijelo

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV) kao jedinstveno regulatorno tijelo ima zadatak da osigura nezavisnost sudija i samostalnost tužilaca u cijeloj zemlji i da reguliše njihove karijere.

Za pravosudne budžete nadležni su svi nivoi izvršne i zakonodavne vlasti. Organi izvršne vlasti takođe su nadležni i za pojedina administrativna pitanja koja se tiču nesudskog osoblja. U Brčko Distriktu, administrativne i budžetske nadležnosti ministarstva vrši Pravosudna komisija.

VSTV se ne navodi u Ustavu. VSTV je formiran zakonom iz 2004. godine, te je, na osnovu Sporazuma o prenosu određenih nadležnosti u oblasti pravosuđa sa entiteta na državu, zamijenio sudska i tužilačka vijeća na entitetskom nivou. Ustavni sud je 2009. godine utvrdio da je Sud Bosne i Hercegovine formiran u skladu sa Ustavom. Međutim, Republika Srpska nije ukinula sporne odredbe svog Ustava koje predviđaju postojanje VSTV-a na entitetskom nivou.

Republika Srpska je usvojila određene izmjene i dopune svog Zakona o sudovima u dijelu koji se odnosi na imenovanje sudija, regulišući time materiju za koju je nadležnost putem Sporazuma o prenosu nadležnosti prethodno prenijeta sa entiteta na državu. Uprkos obavezama preuzetim u kontekstu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu iz 2012. godine, Republika Srpska još uvijek nije izmijenila svoje zakonodavstvo kako bi ga uskladila sa Zakonom o VSTV-u. Zakon o javnim tužilaštvima Republike Srpske je isto tako neusklađen sa državnim zakonodavstvom kada se radi o uslovima za imenovanje tužilaca i potrebno ga je bez odlaganja uskladiti sa Zakonom o VSTV-u i Sporazumom o prenosu nadležnosti.

Da bi se ojačala uloga VSTV-a kao garanta nezavisnosti pravosuđa, VSTV-u treba osigurati eksplicitan ustavni status, uključujući jasna pravila o njegovom sastavu i nadležnostima.

VSTV čini 15 članova sa mandatom od četiri godine koji se može obnoviti jednom. Jedanaest članova VSTV-a predstavljaju različite sudske i tužilačke strukture i biraju se iz reda sudija i tužilaca. Ostala četiri člana dolaze izvan pravosuđa: dva biraju advokatske komore iz svojih redova, dok je jedan predstavnik Vijeća ministara i jedan predstavnik Parlamenta. Članovi VSTV-a biraju predsjednika i dva potpredsjednika. Od 15 članova, 9 su žene.

VSTV je prvenstveno zadužen za imenovanje svih nosilaca pravosudnih funkcija u zemlji, uključujući stručne saradnike u općinskim sudovima u Federaciji BiH. VSTV učestvuje u postupku odabira sudija ustavnih sudova, tako što intervjuiše kandidate i predlaže rang listu kandidata entitetskim parlamentima. VSTV takođe utvrđuje i kriterijume za ocjenu rada sudija i tužilaca od strane predsjednika sudova i glavnih tužilaca. VSTV donosi etičke kodekse, nadzire entitetske centre za edukaciju sudija i tužilaca (uključujući odlučivanje o minimalnim potrebama za obukom i početnom obukom) i pruža IKT usluge svim sudovima i tužilaštvima. Kancelarija disciplinskog tužioca pri VSTV-u zadužena je za nadzor sudija i tužilaca. VSTV imenuje posebne disciplinske komisije za odlučivanje u prvostepenim i drugostepenim disciplinskim postupcima. U plenumu, Vijeće odlučuje kao trećestepeni organ u disciplinskim postupcima. Stručne, finansijske i administrativne poslove VSTV-a obavlja Sekretarijat.

Međutim, kada je riječ o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija, ocjenjivanju rada, disciplinskim postupcima, sukobu interesa i imovinskim kartonima, Zakon o VSTV-u ima određene nedostatke. Štaviše, on ne predviđa pravo na djelotvoran pravni lijek protiv konačnih odluka VSTV-a, osim onih o razrješenju sudija i tužilaca. U cilju usklađivanja Zakona o VSTV- u sa evropskim standardima, u svojim mišljenjima(10) izdatim 2012. i 2014. godine u vezi sa ovim pitanjima, Venecijanska komisija posebno preporučuje: (i) poboljšanje pravila o izboru članova VSTV-a; (ii) osnivanje dva podvijeća, jednog za sudije i jednog za tužioce; (iii) izbjegavanje određivanja nacionalnih kvota, budući da one mogu ugroziti djelotvorno funkcionisanje sistema; i (iv) izbjegavanje povećanog rizika od politizacije postupka imenovanja. Ministarstvo pravde još uvijek nije provelo ove preporuke finaliziranjem konsolidovanog nacrta zakona.

U kontekstu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu, Evropska komisija je preporučila povećanje nivoa nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa otklanjanjem nedostataka, posebno onih u vezi sa imenovanjima, pitanjima integriteta i disciplinskih postupaka. Takođe je preporučeno značajno poboljšanje kriterijuma kvaliteta u ocjenjivanju rada. U junu 2018. godine, VSTV je, u cilju ispunjavanja tih preporuka, Ministarstvu pravde dostavio zakonodavnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o VSTV-u. Na osnovu te inicijative potrebno je finalizirati Zakon o VSTV-u i što prije ga usvojiti na parlamentu.

Na osnovu postojećeg zakonodavnog okvira i svojih nadležnosti kao samoregulatornog tijela, VSTV je u periodu 2018.-2019. godina usvojio određeni broj pravila. Njihov cilj je otklanjanje određenih nedostataka u pravosuđu, posebno onih koji se odnose na kriterijume za imenovanje i ocjenjivanje rada sudija i tužilaca. Usvojen je Akcioni plan VSTV-a za period 2018.-2020. godina, kojim su obuhvaćene mjere za jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije jačanjem autonomije glavnih subjekata u lancu krivičnog gonjenja, poboljšanjem kvaliteta finansijskih istraga, povećanjem učinka oduzimanja imovine i unapređenjem kaznene politike, uključujući i kazne izrečene na osnovu sporazuma o priznanju krivice. Međutim, provođenje pojedinih reformi o kojima je oduku donio VSTV, posebno u pogledu integriteta i efikasnosti, nailazi na otpor u pravosuđu, naročito kada je riječ o imovinskim kartonima i ocjeni rada. Ovo je zabrinjavajuće. Kako bi se povećala odgovornost, VSTV treba odlučno nastaviti sa provođenjem reformi, uključujući i pojačan nadzor. Potrebna je i ravnomjernija raspodjela kadrovskih resursa u pravosuđu i bolja transparentnost pravosuđa kroz bolju interakciju sa medijima i društvom.