×

b-1-1-1-4-1

Civilni nadzor nad sektorom sigurnosti i obavještajnih službi

Snage sigurnosti Bosne i Hercegovine sastoje se od tri glavne kategorije: oružane snage, policijske službe i obavještajna služba.

Oružane snage Bosne i Hercegovine (OSBiH) imaju strukturu komandovanja i rukovođenja koja je pod civilnom kontrolom, pri čemu Predsjedništvo ima funkciju vrhovne komande, a na državnom nivou postoji jedinstveno Ministarstvo odbrane. Parlamentarna skupština je zadužena za vršenje demokratske parlamentarne kontrole i nadzora. Oružane snage, koje ukupno čini 9,200 profesionalnog osoblja, su odgovorne za odbranu zemlje i pružaju podršku civilnim vlastima u vanrednim situacijama. One još daju svoj doprinos u međunarodnim operacijama podrške miru. Regrutacija u oružane snage podliježe etničkim kvotama.

U policijske službe u Bosni i Hercegovini spada 16 različitih tijela: tri na državnom nivou - Državna agencija za istrage i zaštitu, Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela - i po jedna u dva entiteta, Brčko Distriktu i 10 kantona. U zemlji ima ukupno 16,845 pripadnika snaga policije. Nezavisni odbor, Odbor za žalbe policijskih službenika i Odbor za žalbe građana vrše civilni nadzor na državnom nivou. Slične strukture postoje na drugim nivoima vlasti. Direkcija za koordinaciju policijskih tijela je nadležna za koordinaciju agencija na državnom nivou. Razmjena informacija između Ministarstva sigurnosti i policijskih agencija širom zemlje odvija se samo na dobrovoljnoj osnovi. Kao posljedica ovakve fragmentacije, sektor policije u zemlji je i dalje ispolitiziran, slabo koordiniran i disfunkcionalan. (Vidi i poglavlje 24)

Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine (OSA-OBA) je civilna institucija nadležna za prikupljanje, analizu i distribuciju obavještajnih podataka sa ciljem zaštite sigurnosti, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak zemlje. U izvođenju svojih aktivnosti Agencija je zakonski ovlašćena da prikuplja informacije iz svih javno dostupnih izvora u zemlji po ovlaštenju svog generalnog direktora. Mjere za tajno prikupljanje informacija putem presretanja telekomunikacija i drugih vidova elektronskih sredstava mora odobriti predsjednik Suda Bosne i Hercegovine ili određeni sudija i moraju biti opravdane prijetnjom sigurnosti zemlje. Agencija odgovara predsjedavajućem Vijeća ministara, koji svake godine izvještava Predsjedništvo o aktivnostima Agencije. Izvršni obavještajni odbor, koji uključuje ministra sigurnosti i ministra vanjskih poslova, savjetuje predsjedavajućeg i koordinira obavještajne poslove. Generalnog direktora, zamjenika generalnog direktora i generalnog inspektora imenuje i razrješava Vijeće ministara. Generalni inspektor je zadužen za internu kontrolu u Agenciji. Potrebno je usvojiti izmjene i dopune Zakona o Obavještajno- sigurnosnoj agenciji da se riješi veći broj proceduralnih nedostataka koje je Ustavni sud identificirao u junu 2017. godine.

Parlamentarna skupština i njeni odbori imaju ključnu ulogu u nadzoru nad snagama sigurnosti. Zajednički odbor za odbranu i sigurnost u sazivu 2014—2018. godine održao je 48 sjednica i usvojio četiri godišnja izvještaja. Zajednički odbor za nadzor nad radom Obavještajnо- sigurnosne agencije BiH je u toku saziva 2014-2018. godine održao 17 sjednica i usvojio dva godišnja izvještaja za 2015. i 2016. godinu.

Međutim, od 25. jula 2017. godine sastanci se nisu održavali, a novi odbor još nije osnovan nakon izbora u oktobru 2018. godine. Vojni komesar Parlamentarne skupštine nadzire zaštitu ljudskih prava i sloboda vojnika i osoblja oružanih snaga i Ministarstva odbrane i može voditi istrage na zahtjev Parlamentarne skupštine i Zajedničkog komiteta za odbranu i sigurnost. Zajednički odbor za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine je pozvao vlasti da se poboljša koordinacija u radu policijskih tijela u okviru Ministarstva sigurnosti, posebno u pogledu migrantske krize. On je ukazao i na potrebu da se oružane snage bolje opreme i modernizuju, kao i da se ojačaju kapaciteti za nabavku kao preduvjet za modernizaciju sektora odbrane i njegovo funkcioniranje.

Na nivou entiteta, svaki dom Parlamenta Federacije BiH, kao i Narodna skupština Republike Srpske ima svoj odbor za sigurnost, koji je nadležan za parlamentarni nadzor. Skupština Distrikta Brčko ima Odbor za sigurnost i nadzor nad policijom.

ZAKLJUČAK / PREPORUKE

Ustavni i zakonski okvir za demokratski civilni nadzor u sektoru sigurnosti i obavještajnih poslova je uglavnom zadovoljavajući. Nakon izbora u oktobru 2018. godine treba uspostaviti Zajednički parlamentarni odbor. Potrebni su dalji napori da se unaprijedi koordinacija i profesionalizacija fragmentiranog sektora policije, u skladu sa standardima EU. Neke odredbe Zakona o obavještajno-sigurnosnoj agenciji moraju se uskladiti sa odlukom Ustavnog suda iz 2017. godine.